srijeda, prosinca 24, 2008

Otvaranje autoceste iz kuta Imotskog portala

Nadbiskup mons.dr.Marin Barišić blagoslovio otvaranje dionice autoceste Šestanovac - Zagvozd - Ravča. Pogledajte prilog na ovom linku

utorak, prosinca 23, 2008

Tunel sveti Ilija poslije Nove godine buši se i sa južne strane


Tunel Sveti Ilija počinje se iza Nove godine probijati s južne strane u Bastu, na mjestu kamenoloma. Prema riječima glavnog inžinjera projekta i gradilišta južnog portala Ivana Galića, mjesec dana su se obavljale pripremne radnje koje su upravo završene. Prokopan je 70 metara dugi bočni manji tunel odakle će se početi probijati glavna cijev s južne strane nakon praznika. Takvo rješenje bilo je nužno jer Hrvatske autoceste kao glavni investitor nije mogao do sada riješiti odnose s koncesijom za kamenolom Bast, kojega sada eksploatira Dajaković. Sa sjeverne strane kooperant u poslu Hidroelektra-Niskogradnja već je duboko u cijevi koja će u konačnici biti dužine 4200 metara.

Radi se o zahtjevnom tunelu, kaže inžinjer Galić, kojemu je visinska razlika sjevernog i južnog portala 120 metara odnosno tri posto. Istodobno se probijaju prometni i servisni tuneli koji se u budućnosti, ukoliko promet bude zahtijevao, može pretvoriti u drugu cijev, kao što je slučaj sa Svetim Rokom. Radove također otežavaju kaverne na koje se nailazi. Također i podzemne vode na koje će se osobito paziti u biokovskom vapnencu. Hidrogeolozi su naime upozorili na svjetski rekord amplitude šetanja visine podzemnih voda za čak 236 metara, od najviše razine do najniže.
Zato će se vršiti dodatne istražne radnje i kopati bušotine radi kontrole nivoa vode zbog sigurnosti radnika. Rok završetka tunela planira se 2010. godine zajedno s pristupim cestama. Od južnog portala do magistrale potrebno je izgraditi oko pet kilometara ceste s projektiranim objektima te čvorištem pristupnog puta i Jadranske magistrale kod Promajne.

Objavila : Slobodna Dalmacija

ponedjeljak, prosinca 22, 2008

Otvorena autocesta Šestanovac - Zagvozd - Ravča

video

Prva vijest HTV o otvaranju autoceste kroz Zabiokovlje


Premijer Ivo Sanader danas je otvorio 40 kilometara dugačku dionicu Šestanovac-Zagvozd-Ravča koja je dio autoceste A1 Zagreb - Split - Dubrovnik.
Na svečanosti u odmorištu u Ravči premijer Sanader je istaknuo kako je otvorenje te prometnice, u koju je uloženo 1,66 milijarda kuna, prekretnica za ovaj dio Hrvatske jer će se njome otvoriti nove perspektive za razvoj turizma i gospodarskih zona.


Također je naglasio kako će Hrvatska sigurno izgraditi i Pelješki most, premda će zbog gospodarske krize iduće godine biti smanjena svota namijenjena za njegovu izgradnju, tako da će ona biti usporena, ali neupitna. Pelješki će most biti izgrađen za nekoliko godina, ocijenio je, dodavši da taj most nije problem za Bosnu i Hercegovinu te da će njime Hrvatska spojiti svoj teritorij i otvoriti nove perspektive za razvoj svojega južnog dijela.
Premijer Sanader je također najavio kako će se u idućih nekoliko mjeseci otvoriti i prometnica Đakovo-Osijek koja je dio koridora 5c. Rekavši kako je počela i gradnja kanala Dunav-Sava, istaknuo je kako će biti izgrađen i Istarski ipsilon te "podravski ipsilon" kod Bjelovara i Koprivnice.
Sanader je također najavio kako je planirana gradnja plinske mreže i natapnog sustava u svim hrvatskim krajevima gdje god je to potrebno.
Po njegovoj procjeni Hrvatska će postati članicom NATO-a na sljedećem sastanku na vrhu u travnju 2009. te će završiti svoje pregovore i s Europskom unijom unatoč sadašnjim teškoćama, t.j. blokadi Slovenije.
- Mi ćemo znati riješiti taj problem i ništa nas neće zaustaviti na putu u Europsku uniju - rekao je Sanader, dodavši kako je on "umjereni optimist".
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić rekao je kako je današnje otvorenje 40 km prometnice Šestanovac-Ravča jedan od najvažnijih događaja za pučanstvo Zabiokovlja u zadnjih nekoliko stoljeća.


- Naraštaji su iščekivali ovaj događaj i sada, kad imamo Hrvatsku, možemo je izgrađivati po vlastitoj želji - rekao je Bebić.
Ministar, mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta je najavio kako će se nastaviti prometno povezivanje Hrvatske i idućih godina. I Kalmeta i Bebić drže kako zbog gospodarske krize neće biti obustavljeni javni radovi i gradnja infrastrukture idućih godina.


Novosagrađenu dionicu Šestanovac-Ravča blagoslovio je nadbiskup splitsko-makarski msgr. Marin Barišić, koji je rekao da ona treba biti simbol u prevladavanju nesuglasja u Hrvatskoj i simbol odnosa naše sadašnjosti s našom budućnosti. Barišić je, kao i premijer Sanader, istaknuo da će tom prometnicom biti zaustavljen višestoljetan odlazak Hrvata iz Zabiokovlja u inozemstvo radi osiguranja egzistencije.

Objavila: Slobodna Dalmacija

četvrtak, prosinca 18, 2008

utorak, prosinca 16, 2008

Ivo Sanader otvara autocestu od Šestanovca do Ravče

Dionica autoceste Šestanovac - Ravča svečano će se otvoriti u ponedjeljak 22. prosinca. Svečanost otvaranja obavit će se najvjerojatnije kod mjesta Rašćane, na pola puta između Zagvozda i Vrgorca. Ovu informaciju potvrdili su nam iz Hrvatskih autocesta.

- Što se tiče Hrvatskih autocesta i izvođača radova, mi smo svoje obavili. Proteklih dana obavljen je i tehnički pregled dionice duge 43 kilometra, tako da nema nikakvih zapreka da se ona pusti u promet - rečeno nam je iz HAC-a.

Kako doznajemo, dionicu Šestanovac - Ravča, koja najvećim dijelom prolazi Zabiokovljem u Imotskoj krajini, otvorit će na prigodnoj svečanosti, u 11 sati, hrvatski premijer dr.Ivo Sanader.

Inače, ta dionica jedna je od najzahtjevnijih na Dalmatini zbog brdovitog i nepristupačnog terena. Na dionici ima nekoliko nadvožnjaka, usjeka, posebnih prijelaza za divljač. Na njoj je radilo na desetke građevinskih tvrtki i stotine građevinaca iz cijele Hrvatske. Svakako, to bi bio i najljepši božićni dar za stanovnike Imotske krajine koji generacijama sanjaju o boljoj cestovnoj povezanosti naselja u Zabiokovlju.

BRACO ĆOSIĆ /Slobodna Dalmacija

utorak, prosinca 09, 2008

Počeo tehnički pregled autoceste Šestanovac-Zagvozd-Ravča

U utorak je započeo tehnički pregled dionice autoceste od Šestanovca do Ravče, uključujući i dio te prometnice kod Ploča. Cijele ekipe stručnjaka iz razno-raznih profila u obilasku su cijele dionice u dužini od 43 km.

- Krenuli smo, prema planu, u obilazak cijele dionice, pa će stručnjaci ispitati sve detalje kako bi donijeli svoje mišljenje jesu li izvođači radova napravili ono što stoji u projektima – izjavio je direktor dionice Šestanovac – Ravča Anto Filipović.

- Mi ćemo, zavisno o vremenskim prilikama, obaviti ovaj tehnički pregled za osam do deset dana i, ako bude sve u redu, očekujemo da bi se otvaranje te dionice moglo obaviti prije Nove godine, kad je, zapravo, i rok izvođaču radova za dovršetak tog projekta – naglasio je Filipović.

Inače, obilazeći tu dionicu vidjeli smo još na nekoliko mjesta živi intenzitet radova, na asfaltiranju, uređenju zaštitnih ograda, postavljanju žičanih zavjesa na stijenama uz samu prometnicu, posebno kod mjesta Grabovac u općini Šestanovac. Pučanstvo cijele Imotske krajine, ali i vrgoračkog kraja s nestrpljenjem očekuje mišljenja stručnjaka kako bi već od Nove godine mogli nesmetano putovati svojim dijelom Dalmatine.
B. ĆOSIĆ /Slobodna Dalmacija/

nedjelja, prosinca 07, 2008

Ekipa Slobodne Dalmacije na budućoj autocesti što prolazi kroz Zagvozd

Ekipa Slobodne Dalmacije ovih je dana zemljom i zrakom prošla autocestu od Šestanovca preko Zagvozda do Ravče. Je li sve sve spremno za puštanje ove četrdeset kilometarske dionice u promet govori Mario Lovrinčević, član Uprave HAC. Pročitajte na ovom linku Ukoliko ne možete otvoriti stranicu razlog je što na vašem računalu nije instaliran najnoviji Flash Player.Link Flash Playera nalazi se na našoj stranici www.zagvozd.net pa kliknite na NOVOSTI

srijeda, prosinca 03, 2008

"Dalmatina" pred Božić prolazi kroz Zagvozd, dok tunel Sveti Ilija ide sve bliže moru

Od Zag 1

Zagrebačka tvrtka Hidroelektra-niskogradnja izbušila je više od 1280 metara glavne cijevi tunela Sv. Ilije kroz masiv Biokova, dugačak nešto više od četiri kilometra od Rastovca u Zagvozdu do Basta kod Baške Vode.

Planinu probija stroj »atlascop« švedske marke, kojim se mjesečno iskopa 200 metara litice, pa je Dalmatinska zagora svakim danom sve bliža moru. Na gradilištu 96 radnika radi punom snagom u tri smjene i tako do lipnja 2010. godine dok se ne izgradi taj infrastrukturni objekt u sastavu brze ceste od prometnog čvorišta autoceste.

Gradnja tunela vrijedna je nešto više od 316,35 milijuna kuna (bez PDV- a), investitor su Hrvatske autoceste, a izvođači radova zagrebačka Hidroelektra-niskogradnja i splitski Konstruktor-inženjering (za južni portal), dok je nadzor povjeren zagrebačkom Invest inženjeringu.

Predviđeno je oko 460.000 prostornih metara iskopa za glavnu i servisnu cijev tunela, čija je nadmorska visina na sjevernom portalu 360, a na južnom 238 metara, dok je uzdužni maksimalni nagib oko tri posto, kažu voditelj izgradnje u tunelu Darko Šošić, ujedno voditelj gradnje dionice autoceste do Ravče, te Marko Zjačić, voditelj gradilišta tunela Sv. Ilija.

Obojica ističu da se gradi brže od predviđene dinamike. »Danonoćno se iskapa na sjevernom portalu, u tri smjene i pod reflektorima. Radi se čak i brže od plana, jer tunel se mora probušiti najkasnije do kraja lipnja 2010. Tvrtka Konstruktor-inženjering je na južnom portalu završila sve pripremne radove«, objašnjava Darko Šošić.

»Tunel je visok sedam i širok oko 11 metara. Glavnu cijev u prosjeku dnevno bušimo nešto više od šest, a servisnu oko pet metara. Bušenje te cijevi ide sporije zbog manjeg profila, pa je i transport materijala otežan. Unatoč tome, plan ostvarujemo i brže od utvrđenih rokova. Velika je visinska razlika između portala, a tunel je poseban i po tome što ima veliki nadsloj. Dosad je taj nadsloj bio najveći samo na tunelu Sv. Rok, nekih 500 metara. Ovdje ćemo na polovici tunela imati gotovo 1300 metara nadsloja«, ističe Zjačić.
Od Zag 2


Prema Šošićevim riječima. Hrvatska gradi najbolje i najljepše tunele, ceste i autoceste u Europi. To argumentira i novom dionicom autoceste Dalmatina, Šestanovac-Ravča, dugačkom 40 kilometara, koja će biti završena do kraja prosinca. »Dovršavaju se posljednji radovi na spajanju poddionica autoceste Šestanovac - Ravča, gradnja nadvožnjaka Mucići i vijadukta Rašćani već su gotovi. Ponegdje se postavlja posljednji asfaltni sloj i uređuje okoliš uz prometnicu. I to će biti gotovo prije ugovorenog roka, pa će dionica autoceste Šestanovac-Ravča, koja je bez ijednog prirodnog tunela, osim jednog umjetnog za prijelaz životinja, završiti početkom prosinca.

Riješena su imovinsko-pravna pitanja u vezi s otkupom nekretnina od vlasnika zemljišta u Zagvozdu i Ravči«, tvrde Darko Šošić i Darijo Leko, voditelj gradnje poddionice autoceste Šestanovac- Zagvozd. »Uređuje se i rasplet prometnog čvora kod HAC-ova Centra za održavanje, nadzor vozila i prometa u Zagvozdu. Asfaltiraju se prilazni putovi koji omogućuju vezu s autocestom i tunelom Sv. Ilije«, upoznaje nas Šošić.

Ističu da je u sastavu Dalmatine od Šestanovca do Ravče, uz komunalnu infrastrukturu, izgrađeno mnogo vijadukata, nadvožnjaka i podvožnjaka, prolaza i prijelaza, potpornih zidova i nasipa. »Izgradnja autoceste, tunela i brzih cesta u Zabiokovlju najveći je projekt koji se realizira na području Šestanovca i Zagvozda te Grada Vrgorca. Riječ je o gospodarski najnerazvijenijem dijelu županije, gdje se ostvaruje najveći projekt Hrvatske, ako ne i Europske unije, jer se trenutačno nigdje ne gradi toliko infrastrukture kao na tom gradilištu u zaleđu Makarske rivijere«, zaključio je Šošić.

Zahvaljujući potpori Vlade i HAC-a, na području Šestanovca, Zagvozda i Vrgorca, kamo je prošla autocesta, dosad su obnovljeni ili izgrađeni prilazni putovi, trafostanice te električna i vodovodna mreža, a u mnoge domove Zabiokovlja prvi put je stigla tekuća voda. Osim što je nekretninama porasla vrijednost, pokrenuti su i gospodarski projekti. To potvrđuje i primjer tvornice PVC-profila Silvestria u Zagvozdu, koja izvozi proizvode i u inozemstvo, najviše u Njemačku i Mađarsku.Osim razvoja ruralnog turizma i pretvaranja napuštenih sela u eko-etno naselja, Zagvožđani i Imoćani dosta očekuju i od izgradnje skijaškog centra i žičare na Biokovu. Sve to svjedoči o tome da se, zahvaljujući gradnji autoceste i tunela Sv. Ilije, uvelike mijenja dosadašnja slika zabiokovskog krša i najavljuje veći gospodarski iskorak u zaleđu rivijere, ponajviše u kraju Vedrana Mlikote.