"Dalmatina" pred Božić prolazi kroz Zagvozd, dok tunel Sveti Ilija ide sve bliže moru

Od Zag 1

Zagrebačka tvrtka Hidroelektra-niskogradnja izbušila je više od 1280 metara glavne cijevi tunela Sv. Ilije kroz masiv Biokova, dugačak nešto više od četiri kilometra od Rastovca u Zagvozdu do Basta kod Baške Vode.

Planinu probija stroj »atlascop« švedske marke, kojim se mjesečno iskopa 200 metara litice, pa je Dalmatinska zagora svakim danom sve bliža moru. Na gradilištu 96 radnika radi punom snagom u tri smjene i tako do lipnja 2010. godine dok se ne izgradi taj infrastrukturni objekt u sastavu brze ceste od prometnog čvorišta autoceste.

Gradnja tunela vrijedna je nešto više od 316,35 milijuna kuna (bez PDV- a), investitor su Hrvatske autoceste, a izvođači radova zagrebačka Hidroelektra-niskogradnja i splitski Konstruktor-inženjering (za južni portal), dok je nadzor povjeren zagrebačkom Invest inženjeringu.

Predviđeno je oko 460.000 prostornih metara iskopa za glavnu i servisnu cijev tunela, čija je nadmorska visina na sjevernom portalu 360, a na južnom 238 metara, dok je uzdužni maksimalni nagib oko tri posto, kažu voditelj izgradnje u tunelu Darko Šošić, ujedno voditelj gradnje dionice autoceste do Ravče, te Marko Zjačić, voditelj gradilišta tunela Sv. Ilija.

Obojica ističu da se gradi brže od predviđene dinamike. »Danonoćno se iskapa na sjevernom portalu, u tri smjene i pod reflektorima. Radi se čak i brže od plana, jer tunel se mora probušiti najkasnije do kraja lipnja 2010. Tvrtka Konstruktor-inženjering je na južnom portalu završila sve pripremne radove«, objašnjava Darko Šošić.

»Tunel je visok sedam i širok oko 11 metara. Glavnu cijev u prosjeku dnevno bušimo nešto više od šest, a servisnu oko pet metara. Bušenje te cijevi ide sporije zbog manjeg profila, pa je i transport materijala otežan. Unatoč tome, plan ostvarujemo i brže od utvrđenih rokova. Velika je visinska razlika između portala, a tunel je poseban i po tome što ima veliki nadsloj. Dosad je taj nadsloj bio najveći samo na tunelu Sv. Rok, nekih 500 metara. Ovdje ćemo na polovici tunela imati gotovo 1300 metara nadsloja«, ističe Zjačić.

Od Zag 2

Prema Šošićevim riječima. Hrvatska gradi najbolje i najljepše tunele, ceste i autoceste u Europi. To argumentira i novom dionicom autoceste Dalmatina, Šestanovac-Ravča, dugačkom 40 kilometara, koja će biti završena do kraja prosinca. »Dovršavaju se posljednji radovi na spajanju poddionica autoceste Šestanovac - Ravča, gradnja nadvožnjaka Mucići i vijadukta Rašćani već su gotovi. Ponegdje se postavlja posljednji asfaltni sloj i uređuje okoliš uz prometnicu. I to će biti gotovo prije ugovorenog roka, pa će dionica autoceste Šestanovac-Ravča, koja je bez ijednog prirodnog tunela, osim jednog umjetnog za prijelaz životinja, završiti početkom prosinca.

Riješena su imovinsko-pravna pitanja u vezi s otkupom nekretnina od vlasnika zemljišta u Zagvozdu i Ravči«, tvrde Darko Šošić i Darijo Leko, voditelj gradnje poddionice autoceste Šestanovac- Zagvozd. »Uređuje se i rasplet prometnog čvora kod HAC-ova Centra za održavanje, nadzor vozila i prometa u Zagvozdu. Asfaltiraju se prilazni putovi koji omogućuju vezu s autocestom i tunelom Sv. Ilije«, upoznaje nas Šošić.

Ističu da je u sastavu Dalmatine od Šestanovca do Ravče, uz komunalnu infrastrukturu, izgrađeno mnogo vijadukata, nadvožnjaka i podvožnjaka, prolaza i prijelaza, potpornih zidova i nasipa. »Izgradnja autoceste, tunela i brzih cesta u Zabiokovlju najveći je projekt koji se realizira na području Šestanovca i Zagvozda te Grada Vrgorca. Riječ je o gospodarski najnerazvijenijem dijelu županije, gdje se ostvaruje najveći projekt Hrvatske, ako ne i Europske unije, jer se trenutačno nigdje ne gradi toliko infrastrukture kao na tom gradilištu u zaleđu Makarske rivijere«, zaključio je Šošić.

Zahvaljujući potpori Vlade i HAC-a, na području Šestanovca, Zagvozda i Vrgorca, kamo je prošla autocesta, dosad su obnovljeni ili izgrađeni prilazni putovi, trafostanice te električna i vodovodna mreža, a u mnoge domove Zabiokovlja prvi put je stigla tekuća voda. Osim što je nekretninama porasla vrijednost, pokrenuti su i gospodarski projekti. To potvrđuje i primjer tvornice PVC-profila Silvestria u Zagvozdu, koja izvozi proizvode i u inozemstvo, najviše u Njemačku i Mađarsku.Osim razvoja ruralnog turizma i pretvaranja napuštenih sela u eko-etno naselja, Zagvožđani i Imoćani dosta očekuju i od izgradnje skijaškog centra i žičare na Biokovu. Sve to svjedoči o tome da se, zahvaljujući gradnji autoceste i tunela Sv. Ilije, uvelike mijenja dosadašnja slika zabiokovskog krša i najavljuje veći gospodarski iskorak u zaleđu rivijere, ponajviše u kraju Vedrana Mlikote.