petak, ožujka 30, 2007



Uređuju se stari bunari


Zahvaljujući angažiranosti velikog ljubitelja baštine Zagvozda Mladena Sulića ,započeo je važan projekat obnove starih bunara,svega nekoliko stotina metara od središta toga mjesta. -U svojoj nakani da revitaliziram stare kamenice i bunare,koji su stoljećima vodom opskrbljivali ljude ovoga kraja,naišao sam na puno razumijevanje ljudi iz moje općine.Uz pomoć donatora Europlina iz Splita već smo napravili i nasuli prilazni put,a sada nam predstoji čišćenje i sama zaštita ovog vrijednog baštinskog blaga Zagvozda.Sam podatak da je na jednoj kamenici uklesana godina 1661.dovoljno svjedoči o njihovoj vrijednosti,a samim time poziva sve nas da to očuvamo u izvornom obliku, rekao nam je Mladen Sulić. Inače,slični bunari obnovljeni su u zaseoku Bunje i Milići.
Tekst: Radio Imotski

Komentar:

ovim putem pozdarvljam gospodina i velikog čovjeka Mladena Sulića kojeg sam upravo sada vidio na bunarima na našoj stranici....svako dobro mu želim jer čovjek je vrijedan spomena u radu i zalaganju za naše malo mjesto....

kike



srijeda, ožujka 28, 2007

Ivka i Kate
Istrala Kate ovce iz pojate čin je sunce izvirilo, uzela je jačermu i niki šćap , ma đavla šćap više mi je ličijo na kakvu prućiku. Sila je na zidić iza Torine i svako malo zivkala cuku Garu, digla bi se i gledala pasu li ovce i jesu li uznemirene, bojala se bidna žena vukova više nego crnog đavla. Sila bi na zidić a jačermu bi stavila pod guicu jerbo, žensko ko žensko pa se triba čuvat, a šćapon bi tukla po stinama izivkala. Bilaaa! Gara moja! Gara!!!Kad bi bila lipa vrimena po Kati svako jutro moga si znat koja je ura. Bila je točna u sekundu, a ovce kroza selo išle bi za njon u redu, jedna za drugon ko da su prošle vojnu obuku, pametna beštija. Prolazi jedno jutro kuma Ive kraj ograde i čuje Katu kako vabi ovce, upita je?
-Kate, lipite đava odnjo oš se priladit tute na kamenu, što ne staviš štagod podase. Kate njoj odgovori :
- Ol si čorava pa ne vidiš da sidin na jačermi! pomisli u sebi : A benastežene, nije tila ništa više govorit kumi Ivki - jerbo je kuma imala gadan jezik, nije bila u duši zla premda su je u selu zvali šaruja, a šaruja je zmija otrovna.
Uspravi seKate pa dobaci Ivki:!
- Ivka, aj mogla si popodne okrenit zera divenice, došla bi ja onokad spratin ovce.
- Odgovori kuma:
- Dođi, dođi, iđen ja na Butigu nestalo mi kvasa i uja pa kad se vratin, javit ću ti se. Spratila Kate ovce u pojatu, a cuku Garu u kućicu, nije ga vezala jerbo mu je njezin Mate napravijo ogradu od žice da ga bidna vukovi ne zakoju, ma zaklaše njoj lipa cuku prošle godine i to tute isprid pojate, a bijo je vele pametan, rekli bi judi, ko čovik, samo šta nije zna besidit. Ode ona tako do kume. Na kominu kuma okriče divenice, vrca okolo žera a dima pune oči, sila Kate i odrišila šudar da more otrat suze , grize dim ali ne škodi kaže Kate .
- Nunje šta gledaš, privati se - kaže njoj kuma, ma vake još nisi jila nigdi. Uze Kate komad u ruku, ma vrilo je stavi na pijat bona, da se zeru oladi,-Nemoš vako jist - kaže njoj Kate , - podigne se kuma Ivka pa njoj reče: --- Ajde lipo đavlu, kuš lipše nego li ovako u ruku pa tari, šta će ti pijat, odnjo te đava subjizin primakni se amo bliše. - Primakla se Kate i grize li grize, čuti ka zalivena odjednon će kumi:
- - Ma Ivka, lipe su ti, nema šta, ma moran ti priznat da su moje mrvu boje od ovi tvoji. Otićemo gori u mene paš vidit..Nije ni Kati bijo kratak jezik pa se usudila šaruji pogledat u oči. Gleda je kuma i kaže .
- -Odnjo me đava ako te neću obletit su ovin ožegon priko te ćiverice, nema onega ko nije reka da mojizi divenica nema u sedan sela vaki, a ti. Ti si pobenavila skroz, di moreš svoje usporedit su mojima.Spustla Kate glavu pa reče:
- - Aj bogoveti, šta se jutiš, ja tako mislin - more bit da su tvoje boje đava će ji znat . Ne meći više na vatru ženo, iđen ti jača, vaja mi još pomust ovce i mliko skuvat, a i Mate je sam.
- Podiže se Ivka onako uzalogaju će
- Ma di'š, sidi tute, čekaj da kumpire izvadin iz prpožine, a za koga san ja ovo spremala, jidi kad ti je Bog da da moreš jist, a ovce moreš i pod svićon must
- Sidila tako Kate lipon do mraka, najila se da će njoj kasno više past na pamet divenice- diže se i reče kumi.
- Aj Ivka lipon đavlu, sad mogu drito u krevet, ko će sad ovce dirat a morala san ji pomust.Ode Kate drito u pojatu, uze bronzinić i pomuzla sve ovce, skuvala je i mliko, vridna je onabila. Kad je sve pozavršila ode ona leć. Mate je već bijo u duboku snu pa Kate nijemogla oka sklopit, šta od Matina rkanja , šta od laveža cuke Gare. Diže se ona doponistre i gleda, gleda i gleda, ma nigdi ničeg nema, ali brine je, šta je cuki, nebi on laja brez veze. Odjednon doli kraj tora vidi Kate ništa se miče, noson se naslonila na caklo i gleda
- Vuk,vuk -viče na vas glas, odgrne Matu i poteže ga iz posteje.
- Diži se,đava te rka, eno ga doli ispri kuće, ko magarac je velik - poklat će mi sve.
- Diga se čovik i gleda:
- Je, vuk ali šta ću sad .
- Sučin ga okerapit a prazne muruke. Dok je Mate mislijo Kate otvori ponistru i itne posudu za njin. Ode vuk, ne bi gani ispuške boje gađala reče sebi u bradu. Srića njegova šta je posuda bila prazna.Reče njoj Mate:
- Aj bona utrni to svitlo i ajmo leć.ko da je đava uša ute, diš tivuka potrat, kad on naumi nešto teško ćeš mu ti zabranit, luda ženo.
- Legla Kate imisli se, ma vidi ti njega, muško ko muško, ali zna Kate da se vuk neće vratit, baremko neće večeras.


Julija Stapić Katić

--

nedjelja, ožujka 25, 2007

MOJ DID ČURKO
Kada sam se prije nekoliko godina javnosti predstavila kao umjetnica sa mnogim svojim radovima, ni slutila nisam da ću izdati svoj prvijenac, zbirku pjesama pod nazivom ¨Montenense moj¨;No zbirka je ipak ugledala svitlo dana, prvo recitiranje pjesme ¨Montenense moj¨na jednoj mojoj samostalnoj izložbi izgovarao je moj dragi prijatelj koji više na žalost nije među nama - Josip Genda. Svaki susret s njim počimao bi njegovim pitanjem:- Je si li šta skupila, hajde piši, piši, mala ti to znaš! Volio je Zagvozd, njegov puk, bio je odan prijatelj i veliki čovjek, znam da će te se složiti sa mnom. No, na predstavljanju moga prvijenca došao je gospodin kojeg sam iz djetinjstva jedva poznavala - Vinko Stapić. Stisnuo mi je ruku i čestitao na prvijencu, no imao je želju nešto mi reći što ja očito nisam znala: -¨Gledajući i slušajući te, podsjetila si me na pokojnog svog dida Antu, zvali su ga Čurko...Znaš, našeg oca su ubili....bacili ga ujamu gore u Biokovu, a nas je ostalo puno dice, bili smo maleni, sami, mater i mi....Tvoj did kojeg se ni ne sićaš, ja to znam, bio je velik čovik ,čovik velika srca, mi smo ga znali zvati ¨Ćako¨....Radio je ka' crv....Gradio je kuće, radio je teške poslove jer u Zagvozdu se jedva moglo živiti od zemlje, ali on je nastojao raditi svašta, šta bi očima vidio to bi rukama uradio....Unatoč tome šta je i sam imo puno dice on je i nas hranio, mismo bili u rodu, a on nam je bio kao otac."Sićan se,- kaže Vinko: jednom ga je netko pitao, kako si Ante? Odgovorio je: - dobro sam, mrak pada, a meni ža ić kući. Ža mi je šta moran ić spavat, znan da se spavati mora, ali ja bi i noću radio , triba dicu ranit. Umro je vrlo rano.Nikada ne mogu zaboravit te riči, - kaže mi Vinko.Takvi su ljudi živili u našem mistu,to su bila vrimena ružna i lipa u kojima je živo narod velika srca.Ža mi šta nisi nigdje pisala o svom didu Čurki, nisi ga spomenila nikada, a nosiš njegov gen, od njega si naslijedila dar za umjetnošću, dar za kiparstvom - rekao mi je na kraju. Riči su mu bile pune sjete.Dragi barba Vinko, na žalost ja se ne sićam svoga dida, umro je prije moga rođenja no nisam ni mogla znati ništa o njegovom životu. Nije se pričalo, a ja sam jako rano napustila rodno misto, tilom ne dušom. Znam da je sam izgradio kamenu kuću gdje sam se ja rodila, a koja se na moju nažalost pomalo ruši . Znam da je bio dobar čovik no ovo što si mi ti rekao to nisam znala. Sritna sam zbog toga i evo moja druga zbirka pisama govori o mom didu, o tvom¨baki¨ kako si ga od milja zvao..Nastojala sam više toga doznati o njemu i mogu ti reći da sam iznimno ponosna jer nosim njegove gene, ljubav prema našoj baštini, našem malom mistu, prema ljudima i plemenitost naslijedila sam od njega. Zaista kako si rekao, preslika sam njegova. Potpuno sam te razumila o svemu što si mi pričao i evo napokon to možeš čitati kako bi se na tren mogao vratiti u svoje ditinjstvo koje ti nije bilo nimalo lako.Skrenula bi pažnju na naš narod, uistinu na tom malom kršu živilo se teško ali sritno.Ljudi su bili ponosni, u njima je živo zdrav duh. Suosjećali su sa svima oko sebe.Njihova plemenitost krasila je njihov život. Danas to osjetim kada dođem u naš kraj i ne samo ja, to osjeti svatko - slučajni prolaznik koji svrati u Zagvozd. Sritna i ponosna sam na svoj narod, sritna pišem o njemu, sritna sam jer sam rođena u tom kršu iz kojeg sam iščupala ono najvridnije, a to sam usadila u svoja djela, u svoju dicu i u sve one koji me poznaju.Zahvalna sam tebi i mnogim dragim ljudima iz Zagvozda što sam napokon saznala sve o svojim precimao kojima pišem sada i o kojima ću još puno toga pisati.Pozdravljam sve drage, moje Zagvožđane širom Lipe naše i svita,
Bog Vas čuvao,

Julija Stapić Katić

PS:autorica piše ikavicom kako se govori u Zagvozdu

petak, ožujka 23, 2007

Kamenolom i asfaltna baza - ekološko neprihvatljivi

Piše: Robert Čagalj

Evidentno je da nastavak rada na ovom projektu i potpora njegovu ostvarenju u osnovi predstavljaju instaliranje rizičnih postrojenja čije će djelovanje nepobitno ugrožavati zdravlje ljudi, srozavati razinu kvalitete životne sredine i ugrožavati krajobrazne vrijednosti.

Štovani gospodine uredniče,
nadam se da ćete mi omogućiti prezentiranje komentara i primjedbi na prijedlog izgradnje kamenoloma i trajne asfaltne baze na lokaciji "Lisača" u Zagvozdu. 22. studenoga 2006. godine graditeljska tvrtka "Viadukt" iz Zagreba uputila je Općini Zagvozd "Pismo namjere za investicijska ulaganja i zapošljavanje za potrebe graditeljske operative Viadukt d. d. na području Općine Zagvozd." U svezi s navedenim ista tvrtka se obratila Uredu državne uprave u županiji, Službi za gospodarstvo u Splitu, zahtjevom za odobrenje istraživanja tehničko-građevnog kamena na istražnom prostoru "Lisača" u Zagvozdu. Najava ovog projekta i svijest o njegovim dugotrajnim štetnim i neprihvatljivim posljedicama navela je veliki broj građana na krajnju zabrinutost. Upoznat s prirodom takvog i sličnih projekata obvezan sam izraziti argumentirane primjedbe u cilju zaštite interesa građana i radi očuvanja općih životnih uvjeta te ostvarivanja dugoročnog održivog gospodarskog razvoja ove sredine.

1. Analiza predmetne lokacije

Lokacija pod nazivom "Lisača" smještena je na zapadnom dijelu teritorija Općine Zagvozd i u neposrednoj blizini područja susjedne Općine Šestanovac ( MO Grabovac ). Tvrtka "Viadukt" je u sastavu navedenog "Pisma namjere ... " priložila topografsku kartu u mjerilu 1 . 25 000. Zamolio sam stručnu analizu i obradu karte i iznosim parametre;- istražno polje "Lisača" obuhvaća prostor od 550 metara duljine ( u smjeru istok-zapad ) i širine od 400 metara ( u smjeru sjever-jug ), - riječ je o ukupnoj površini većoj od 220 000 metara četvornih, odnosno oko 23 hektra, radi usporedbe prostor budućeg kamenoloma površinom je 7 puta veći od ukupne površine vanjskog poslovnog kruga nekadašnje "Biokovke" i "Novogradnje", - udaljenost rubova budućeg istražno-eksploatacijskog polja od južnih naselja jest slijedeća; 875 metara udaljenost zračnom linijom od zaseoka Serdarevići, 750 metara od zaseoka Lončari, te 1 100 metara od zaseoka Varkaši u istočnom smjeru, - udaljenost sjevernih naselja u odnosu na istražno-eksploatacijsko polje; 1 150 metara od zaseoka Svaguše, 1 500 metara od matičnog zaseoka Stapići, te od zaseoka Bartulovići 1 950 metara, - udaljenost istočnog ruba budućeg istražno-eksploatacijskog polja "Lisača" od središta Zagvozda iznosi 2 950 metara.Predočeni pokazatelji nedvosmisleno ukazuju da je nemoguće izbjeći ugrožavajući i štetni efekt budućeg kamenoloma i postrojenja trajne asfaltne baze s lokacije "Lisača" po navedena naselja, ali i šire. Predmetna lokacija nipošto ne predstavlja sigurnu udaljenost od naselja. Evidentno je da nastavak rada na ovom projektu i potpora njegovu ostvarenju u osnovi predstavljaju instaliranje rizičnih postrojenja čije će djelovanje nepobitno ugrožavati zdravlje ljudi, srozavati razinu kvalitete životne sredine i ugrožavati krajobrazne vrijednosti.U navedenom pismu namjere tvrtka "Viadukt" planira izgradnju asfaltirane ceste, kojom bi planirani kamenolom i trajnu asfaltnu bazu preko odvojka žup. ceste Ž 6179 povezala s autocestom Zagreb-Dubrovnik. Osnovna funkcija ove prometnice jest transport sirovina i ona uopće ne predstavlja sigurnost po naselja Gornjeg Rastovca i Bartuloviće. Općenita analiza položaja zagvoških naselja ukazuje na vrlo visoku izvjesnost daljnjih štetnih učinaka djelovanja kamenoloma i postrojenja trajne asfaltne baze u Zagvozdu.U smjeru istok-zapad većina naselja je položena u dvije prilično zatvorene kotline koje su od bočnih strana ( sjeverne i južne ) omeđene brdskim odnosno planinskim masivom. Takvom strukturom prostor pogoduje i uvjetuje dulje zadržavanje svih štetnih supstancija koje bi ekspanzirane zrakom i završavale taloženjem na tlu. Upotreba pitke vode iz tzv. čatrnja, bavljenje povrtlarstvom i sličnim djelatnostima u ovim bi okolnostima bilo doslovno nepodnošljivo. Prema tome, ovaj projekt će imati za izravne posljedice vrlo teške i ograničavajuće uvjete za stanovnike i životnu sredinu i zbog toga ga je nužno odbiti.
2. Utjecaj kamenoloma i trajne asfaltne baze na područje i gospodarstvo
Najvažnija ekološka org. u RH "Zelena akcija" iz Zagreba dostavila je 8. veljače o. g. svoj podnesak Općini Zagvozd. U istom dokumentu ocjenjuju da bi provođenje ovog projekta bilo u sukobu s Prostornim planom SDŽ te Zakonom o zaštiti prirode. U dokumentu apeliraju na nadležne da se spriječi otvaranje eksploatacijskog polja i trajne asfaltne baze na navedenoj lokaciji.Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce" iz Splita dostavila je pregled dokazanih štetnih posljedica djelovanja kamenoloma u praktičnom življenju sredina koje se suočavaju s ovim problemom. Iz ovih materijala imamo naglašene štetne posljedice; izrazita prašina, oštećenja zbog transporta sirovina, buka, uništavajući utjecaj detonacija po obiteljske kuće i ostale objekte, onemogućeno bavljenje poljoprivredom, velike količine industrijskog otpada po okolnom prostoru, uništenje dijela šuma, ... česta razminiranja i uništenje prirodnih staništa, ispuštanje ulja, maziva i nafte u tlo i ostali navodi o teškoj devastaciji prostora.
3. Projekti kamenoloma i trajnih asfaltnih baza u izravnoj su suprotnosti s ukupnim razvojnim nastojanjima
Ključni sadržaj ovih nastojanja jest konačni početak konkretnih radova na realizaciji projekta izgradnja tunela "Sv. Ilija" kroz Biokovo. Nakon najave ministra g. Kalmeta od 12. 7. 2006. g., ove je godine 20. siječnja, a potom i u više navrata, premijer g. Sanader potvrdio neopozivost namjere svog kabineta glede ovog projekta.Izgradnja ovog kapitalnog infrastrukturnog objekta otvara impozantne razvojne mogućnosti za Općinu Zagvozd. Osobito će do izražaja doći snažan potencijal aktivnosti i solidna uposlenost u budućoj poslovno-distribucijskoj zoni u Zagvozdu. Planirana izgradnja Centra za održavanje i kontrolu prometa u Zagvozdu otvara daljnjih 56 novih radnih mjesta. Na području općine nalazit će se i prateći ugostiteljski objekt u sklopu autoceste. Daljnja nova radna mjesta nalaze se u sklopu naplatnog bloka autoceste i ulaza u sjeverni portal budućeg tunela "Sv. Ilija". Razradom i implementacijom daljnjih gospodarsko-razvojnih planova dolazimo do ukupnog broja od 270 novih radnih mjesta na budućem gospodarsko-distribucijskom platou Zagvozda.Zagvozd na taj način postaje središte razvoja šireg područja i tzv. logistička točka za gospodarstvo i turističku djelatnost cijelog makarskog primorja.Treba dodati i očekivani značajan porast vrijednosti zemljišta i porast djelatnosti na tržištu nekretnina te ulaganja u izgradnju ili adaptaciju objekata.Pretpostavke za jačanje poduzetništva i šira ulaganja na istom prostoru su realna stvar kao i osnivanje vlastitog pogona za komunalne djelatnosti i ustanove za upravljanje poslovnom zonom.
Završno razmatranje
Predočene mogućnosti ukazuju na dio realno izvedivih sadržaja na kojima će se temeljiti ostvarivanje dugoročnog održivog razvoja Općine Zagvozd. Postrojenja tipa trajnih asfaltnih baza i kamenoloma imaju ograničavajući učinak i nisu komplementarni sadržajima održivog razvoja. Funkcija koju poduzetništvo u Općini Dugopolje uspješno razvija u kontekstu potreba i mogućnosti grada Splita gotovo je sukladana onoj koju će tek moći oblikovati Zagvozd. Zbog toga ćemo morati odbiti sve kamenolome i trajne asfaltne baze, jer po važnosti imamo neusporedivo ozbiljnije i dugoročno sadržajnije projekte.Srdačan pozdrav.
KNJIGA UTISAKA
U OVOJ KNJIZI MOLIMO OSTAVITI SVOJE KOMENTARE ČLANKE I BILO ŠTO JE VEZANO ZA ZAGVOZD-RASTOVAC.OTVORILI SMO OVU KNJIGU UPRAVO RADI TOGA ŠTO NIJE VEZANA ZA JEDNU TEMU KAO KOMENTARI NA POJEDINOJ STRANICI. UKOLKO BI SE NAŠLO ZANIMLJIVIH ČLANAKA NJIH ĆEMO PRENIJETI I U REDOVNE STRANICE. ZATO DRAGI POSJETITELJI SAMO PIŠITE I PIŠITE. U ZAGVOŠKOM KRAJU IMA DOSTA TEMA O KOJIMA BI SE MOGLO IZNIJETI MIŠLJENJE. VI UKOLIKO SMATRATE DA BI ZBOG PISANJA IMALI PROBLEMA TADA SE NE POTPISUJTE PRAVIM IMENOM I PREZIMENOM, VEĆ SE POTPIŠITE ANONIMNO. NEMOJTE DOZVOLITI DA POJEDINCI U ZAGVOZDU RADE ŠTO IH JE VOLJA, A DA VI OSTANETE NA TO GLUHI I SLIJEPI. OVE STRANICE SU ZA VAS OTVORENE DA NA POVRŠINU IZAĐE SVE ONO ŠTO SE U POJEDINIM "KUHINJAMA KUHA".ŽIVI I VESELI BILI
Tražitelji identiteta
Na ovim smo stranicama otvorili knjigu gostiju. Sa desne strane naići će te na knjigu gostiju kliknite i otvorit će vam se novi prozor - knjiga gostiju ovog bloga na kojem možete upisati svoja zapažanja o stranici, prijedloge kako stranicu učiniti još atraktivnijom i slično. Tako smo uz uobičajne komentare dobili još jedan oblik komunikacije između autora bloga i čitalaca. Nadam se pojedinci neće tražiti "od kud idu stranice" ili kao "nikolina"-zanima me tko radi ovu stranicu KONKRETNO? U svoj poplavi nerazumljivih riječi i ideja, jednostavno ostajem zbunjen u kakvom to svijetu živim. Netko bi nekoga skinuo do gola, a on mirno ladovao u svojoj sobi kod računala. Svašta. Ovako bestidno piskaranje pokazuje svu bijedu pameti koju informatička revolucija nemože izvaditi iz gliba prostodušnosti, načičkane jalovim izričajima.Koliko god da nekim tupoglavcima servirate lijep i ukusan ručak,oni će se poslije obida obrisati rukavom desne ruke i veselo vam se ceriti u lice, pa " što vi mene zabezeknuto gledate?"Trebali bi živjeti izolirano,u karanteni da nezagađivate okoliš, jer rukav desne ruke treba da đira po Zagvozdu i inim mjestima lijepe naše.Svašta.
Referendum za kamenolom
Općinsko vijeće Zagvozda na posljednjoj sjednici donijelo je odluku; da referendumom mještana zaselaka Rastovac Gornji i Donji, Svaguše, Šušići, Stapići i Buljubašići odluče o izgradnji kamenoloma i asfaltne baze na predjelu zvanom Lisača. Referendum će se održati 25. ožujka od 9 do 16 sati. Poduzeće «Vijadukt» uputilo je na adresu Općine pisanu ponudu o namjeri gradnje kamenoloma, odnosno asfaltne baze, ako bi došlo do realizacije projekta radna mjesta pronašlo bi četrdesetak Zagvoždana što je strašno veliko za ovaj ruralni kraj. Glavni otpori prema ovom projektu su ekološke naravi i pitanja zaštite okoliša, kao i jedna od strateških smjernica razvoja tih prostora seoski turizam, koji se zasigurno ne može razvijati uz kamenolom i asfaltnu bazu.

Vijest preuzeli od: zagvozd.bloger.hr





Božićni koncert u crkvi

Prigodom božićnih blagdana, u crkvi Gospe od Karmela održana je priredba u organizaciji Osnovne škole Zagvozd, te područnih škola Dobrinče i Rastovac. Program je obilovao kvalitetnim interpretacijama kako domaćih tako i stranih božićnih skladbi uz tradicionalno zanimljiv igrokaz, te više nego dobru glumu naših mladnih osnovaca.Uz nazočnost ravnatelja i nastavnika Osnovne škole Zagvozd, te područnih škola Dobrinče i Rastovac, kao i odgajateljica iz vrtića priredbi je prisustvovao i veliki broj mještana Zagvozda i okolice. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj priredbi, te nam tako poželjeli sretne blagdane- nadajući se da će nas na isti način uveseljavati i idućih godina.

Tekst i snimci:Goran Lišnjić-Goce



Koncert u župnoj crkvi

Mješoviti komorni zbor Kralj Slavac iz Omiša i muški zbor Elekktro prijenosa iz Splita izveli su prigodni Božićni koncert u župnoj crkvi Gospe od Karmela u Zagvozdu. Koncert je organizirala Kulturna udruga Glumci u Zagvozdu i župnik don Jakov Cikojević
snimio:Goce
NAPOMENA: za veću sliku- kliknite na foto






Svinjokolja






Ovih predbožićnih dana na cijelom području Zabiokovlja u tijeku je klanje svinja- svinjokolja. Iako je vrijeme ne uobičajno toplo za ovo doba godine svinje je potrebno zaklati i osoliti, a nakon sedam dana meso se osim pršuta stavlja na sušenje. Naš Goran snimio je nekoliko kadrova svinjokolje u centru Zagvozda














Jubilej Limene glazbe Zagvozd
Limena glazba Zagvozd ove godine slavi desetu godišnjicu postojanja.Iako službeno registrirana 21.kolovoza 2001. god. Glazba djeluje od veljače 1997. godine. No da se podsjetimo samih početaka.Na inicijativu Udruge Zagvožđana iz Zagreba zagvoški župnik don Ivan Dragušica počeo je sa prikupljanjem novčanih sredstava za kupovinu instrumenata. Uz znatnu pomoć Udruge zagvožđana Zagreb te prilozima župljana Zagvozda ratne 1991.godine. Jozo Bartulović-Lalićev unatoč četničkim barikadama u Zagvozd dovozi 13 instrumenata.Ratni vihor koji je obuhvatio Hrvatsku primorao nas je da osnivanje Glazbe ostavimo za neka bolja vremena.Ta vremena su došla tek o Božiću 1996. kada don Pavao Pavić župnik Zagvozda u suradnji sa gospodinom Miroslavom Rogošićem pokušava okupiti prvu garnituru glazbara. 01.veljače 1997. god. počela je prva službena proba Limene glazbe Zagvozd. No da ne ide sve glatko kapelnik Miroslav Rogošić uvjerio se već nakon prve probe. Naime, ljude sa « motike « trebalo je naučiti note te nastupiti za pet mjeseci na blagdan Gospe od Karmela. Uz nadljudski trud kapelnika, te glazbara trud se i isplatio.

Limena glazba Zagvozd na najveći zagvoški blagdan Gospe od Karmela imala je svoj prvi nastup.Prvi zagvoški glazbari su Ivo Šuvar, Davor Šuvar, Ivo Kristić, Ante Kristić, Stipe Kristić, Mirko Zujić, Zlatko Bartulović, Milivoj Gaće, Marko Čagalj te kapelnik Miroslav Rogošić. Prve dvije godine plaćanje kapelnika u potpunosti je izvršavao župni ured Zagvozd. Godine 1999. Glazba dobiva prostorije u zgradi općine Zagvozd, te Općina Zagvozd preuzima obvezu financiranja.Uslijedili su nastupi kroz cijelu godinu te glazba osniva pomladak. To se naknadno pokazalo kao pun pogodak jer je upravo taj pomladak već par godina nosilac svih aktivnosti Glazbe. Od milja nazvane «Turbo-limačice» najzaslužnije su za niz humanitarnih akcija koje je Glazba organizirala u Zagvozdu. Sve je počelo osnivanjem prve malonogometne ženske ekipe. Članice ekipe su «Turbo-limačice» i njihove mame. Nakon nastupa i osvajanja turnira »Lug 2005.», te sudjelovanja na turniru u Prološcu- rodila se ideja o organiziranju ženskog turnira u Zagvozdu. U rujnu 2005.godine odigran je prvi malonogometni turnir žena u Zagvozdu. Na turniru je uz «Turbo-limačice» nastupilo 6 ekipa iz cijele Imotske krajine te ekipa doma za nezbrinutu djecu «Maestral». Turnir je humanitarnog karaktera a cijeli prihod išao je za popravak ruševne kuće Ljube Buljubašić-Šimakine. Nakon turnira akcija je nastavljena kazališnom predstavom u izvedbi KUD Proložac „Umakla se Joka Šimunova „. Sredstvima prikupljenim od turnira, dobrovoljnim prilozima župljana župe Zagvozd te dobrovoljnim radom članova Glazbe kao i velikog broja mještana Zagvozda Ljuba je na Badnji dan 2005.godine uselila u potpuno preuređenu kuću. Vrijednost radova je procijenjena na preko 50. 000 Kn. Najveća vrijednost je što je Zagvozd još jednom pokazao svoju dušu te na najljepši način doživio radost rođenja malog Isusa. Turbo-limačice ne miruju te već iduće godine ponovo sudjeluju na humanitarnim turnirima, a u svom Zagvozdu u rujnu 2006. organiziraju Drugi ženski malonogometni turnir. Ovog puta sredstva su namijenjena za Dječji vrtić Zagvozd. Dio sredstava utrošen je za opremu u vrtiću, a dio sredstava utrošit će se za ljuljačke ispred njega. Osim u humanitarnom djelovanju i sportu „limačice“ se okušavaju i u kulturno-umjetničkom radu. Organizatori su dječjih maškara te dolaska Sv. Nikole, a sudionici gotovo svih školskih priredbi. Napisali su te izveli igrokaz Badnja noć koji je popraćen gromoglasnim aplauzom u župnoj crkvi Zagvozd. Moram naglasiti da stalno pripomažu u organiziranju kazališnih susreta. Pa red je da vam napišem i njihova imena: Marija Bartulović, Anita Čagalj, Ivana Čagalj, Marinela Čagalj, Zdravka Dedić, Katija Gavran, Tomislava Milić i Sanja Sulić. Sve ove akcije provedene su sa vrlo malim sredstvima, te da je ponekad bilo pravo umijeće uopće održati Glazbu. Ipak ove cure su dokazale da se i s malo sredstava ali sa velikim entuzijazmom te ljubavlju za svoje mjesto može puno toga napraviti. Koristimo prigodu zahvaliti se Udruženju zagvožđana Zagreb, gosp. Nediljku Šuvar, gosp. Anti Gaći, don Pavlu Paviću, don Jakovu Cikojeviću, kulturnoj udruzi „Glumci u Zagvozdu“, Osnovnoj školi Zagvozd, te Općini Zagvozd koji su stalno bili uz nas te nam pomagali onda kada nam je bilo najpotrebnije.Naravno nasmijemo zaboraviti čovjeka koji je najzaslužniji za dobru svirku Glazbe -kapelnika gospodina Miroslava Rogošića. Čovjeka koji je vjerovao u nas i koji je s nama dijelio i radost i tugu. Čovjeka koji je vodio glazbu i kada je bilo sredstava i kad ih nije bilo. Čovjeka kojemu je naša zagvoška glazba prirasla srcu. Veliko mu hvala.


Marko Čagalj-poštar
više fotografija o Limenoj glazbi pogledajte na
http://zagvozd.blog.com

Umjetnica Julija Stapić Katić


Umjetnošću se počela baviti još kao djevojčica u svom rodnom Zagvozdu. Otišla je iz Zagvozda nakon završene osnovne škole, ali nije zaboravila sve njegove ljepote. Zato će mi nedavno napisati :"JA SAM IZ ZAGVOZDA OTIŠLA DAVNO ALI ZAGVOZD IZ MENE NIJE NIKADA....ZA NJEGA ŽIVIM I ZA SVE VAS KOJI ŽIVITE TAMO...." možda se baš tu krije taj vječni žal za krajem koji je daleko ali opet uvijek prisutan u pjesmi, slici ili maketi, što Julija uspješno prenosi u takav umjetnički oblik. Ona nastoji biti potpuno otvorena, zato dolazi do izražaja njezina umjetnička duša više i cjelovitije nego da se možda posvetila jednom žanru. O njezinu djelovanju kao i biografiji možete pročitati i pogledati galeriju slika na http://julijastapic.blog.com






Održana večer Zagvožđana u Zagrebu




Održana je Večer Zagvožđana u Zagrebu. U disco "Saloonu" okupili su se brojni Zagvožđani koji žive u metropoli, a za ovu priliku doputovali su i Zagvožđani iz Zagvozda, kao i rukovodstvo Općine Zagvozd. Svakako bili su nazočni i brojni prijatelji Zagvozda u prvom redu brojni hrvatski glumci i zabavljači kao Tarik Filipović, Vid Balog, Davor Dretar Drele, cijeli razred Večernje škole, Špiro Guberina, Ivica Zadro, te još Zvonimir Boban, Ivica Šurjak, Goran Marić i brojni drugi uzvanici. Vrlo popularna RTL-ova emisija Big Brother predstavila se svojim članom Zoranom koji je napustio kuću, ali došao u novu- zagrebačkih Zagvožđana, da se s njima proveseli ovu noć. Kako javlja naš Goran Lišnjić večer je obilovala veseljem i radošću Zagvožđana i njihovih gostiju koje je potakao i pjevač Jole izvođenjem svojih hitova. Jole koji je inače Zagvožđanin trudio se da večer Zagvožđana u Zagrebu ostane u uspomeni svim posjetiteljima.Treba dakako spomenuti da je uz Udrugu Zagvožđana glavni organizator bio popularni glumac i danas najpoznatiji Zagvožđanin Vedran Mlikota.


Nova foto stranica
Večer Zagvožđana u Zagrebu bila je povod otvaranja nove foto stranice http://zagvozd.blog.com na kojoj se nalaze fotografije snimljene 17.studenog u disco "Saloon" gdje se organizirala Večer Zagvožđana u Zagrebu. Pogledajte snimke našeg Gorana Lišnjića.

Jole dobio curicu


Splitski pjevač(rodom iz Zagvozda) već se deset dana, otkako je postao otac, ne odvaja od supruge i kćeri, čije rođenje ga je natjeralo da prvi put u sedam godina ode na - odmorNaša Iva je pravo žensko: mila je i mirna, pa čak i kad je gladna, ne plače glasno već zvuči poput umiljate mačkice. A posebno voli kad je se primi za ručicu: onda zna da je netko uz nju i odmah se umiri - raznježeno priča Joško Čagalj Jole, splitski pjevač koji je 23. listopada prvi put postao otac. Otkako mu je supruga Ana rodila kćerkicu, 34-godišnjem Joli ne silazi osmijeh s lica: svoju Malu Ivu, kako je od prvog dana odmila svi zovu, najradije on uspavljuje, s njom se igra na trosjedu u dnevnoj sobi, a malenoj je u proteklih desetak dana otpjevao sve svoje hitove. - No, još je nisam uzeo u ruke, niti sam joj promijenio pelene, premda sam teoretski sve svladao iz knjiga i priručnika o roditeljstvu, koje je moja supruga nabavila čim je doznala da je trudna. Tako je sićušna da mi se čini kako bih je mogao povrijediti ako je prejako uhvatim. Doduše, sada već teži 3500 grama, a rodila se s nešto više od tri kilograma i bila je duga 49 centimetara. Tatina mrvica! - govori Jole, koji nije prisustvovao porođaju, a zbog obveza nije mogao odlaziti ni na predavanja za buduće roditelje, što je uvjet da tata uđe u rađaonicu. No, njegova supruga, kaže, ionako nije htjela da on paničari pokraj nje. Svoju je Anu rano ujutro dovezao u bolnicu te nervozu liječio u obližnjem kafiću i kod prijatelja.- Imala sam lagan i kratak porođaj. Jole me u rodilište dovezao malo prije osam sati, a Iva je na svijet došla oko 10.30 - kaže 25-godišnja Ana, koja je odmah suprugu javila da su dobili kćer jer je znala da će ga to silno obradovati. Spol djeteta, naime, nisu željeli znati unaprijed, no Jole se potajno nadao kćeri. Maloj Ivi tata je nadjenuo ime, po njezinoj baki Ivi Čagalj. U njegovoj obitelji to je tradicija, tvrdi Jole, da se prvo unuče zove po "didu ili babi". No, i drugi će djed i baka, Anini roditelji Predrag i Anka Bilić, doći na red.- Volio bih imati četvero djece. I ja sam iz velike obitelji te se sa svoja dva mlađa brata odlično slažem. Svi kažu da Iva nalikuje na mene, da ima moje male uši i nos, no meni je ona baš svoja. Lijepa kao svaka mala princeza - raznježeno zaključuje sretni tata, koji je od Ivina rođenja uveo strogu zabranu pušenja u kući te je prvi put u posljednjih sedam godina uzeo tjedan dana odmora od pozornice. - Morao bih otići u Pulu, gdje u studiju Livija Morožina snimam dvije pjesme za film Dejana Aćimovića "Moram spavati anđele". No, teško mi se i na taj jedan dan odvojiti od svog malog anđela. Zbog nje sam odustao od nekih nastupa u budućnosti i odgodio svoju australsku turneju. Iva je, naime, na svijet došla desetak dana prije. Znala je koliko joj se njezin tata raduje pa se malo požurila.
Priredio:Goran Lišnjić
Događaji u Zagvozdu
O novim događajima u Općini i mjestu Zagvozd piše naš urednik Ante na http://zagvozd.bloger.hr također imamo o izboru načelnika i poglavarstva članak na http://opcinazagvozd.blog.hr/ dok o natjecanjima u Hrvatskoj vojsci javlja naš Goran na adresi http://goranlisnjic.blogspot.com čitajte inernet izdanje najnovijih vijesti iz Zagvozda. Danas su brojni Zagvozdjani posjetili svoje najmilije na vječnim počivalištima noseći cvijeće i svijeće.Izvješćem na stranici http://hbzagvozd.blog.hr Mate Rako navodi razloge zbog čega su potpisali koalicijski sporazum njegova stranka Hrvatski blok Zagvozda sa Hrvatskom demokratskom zajednicom, čime je po svemu sudeći došlo do političkog mira u zagvoškoj općini. Stranicom http://zagvozdjani.blog.hr nastojimo povezati iseljene i domaće Zagvožđane, dok stranicom http://rastovaczagvozd.blog.hr više ćemo posvetiti Rastovcu.Očekivamo i vaša javljanja na ovim stranicama. Pišite nam na zagvozd@net.hr Dajte i vi svoje mišljenje,sugestije prijedloge, primjedbe na naše stranice.Kao što vidite zbog tehničkih problema sad smo prešli na ovu stranicu http://zagvozd1.blogspot.com koja će se linkovati u PORTAL www.zagvozd.net Hvala vam na razumijevanju ako ste se malo izgubili sa naših blogova. Nastojati ćemo biti što ažurniji u obnovi vaših i naših web stranica.
Koncepcija portala
Kao što možda vidite portal
http://www.zagvozd.net/ podržava više blogova na kojima se tematski obrađivaju događaji iz mjesta i općine Zagvozd. Stoga smo pokrenuli koncepciju stranica da sadržaji budu što primjerniji zagvoškim prilikama. Posebno je važno ljeti pratiti događaje vezane uz "Glumce u Zagvozdu", pa smo otvorili i poseban blog http://glumciuzagvozdu1.blog.hr/ Teme iz vjerskog života obrađivaju se na stranici: http://gospaodkarmela.blog.com/ dok o ostalim kulturnim prilikama više možete pročitati na http://mojzagvozd.blog.hr/ Glavne stranice našeg portala su zagvozd.blogspot.com i http://zagvozd.bloger.hr/ Nedavno smo pokrenuli i stranice političkih stranaka zagvozda kao i općine Zagvozd. Moramo napomenuti da ovaj posao radimo amaterski, ali nastojimo biti što profesionalniji. Zato molimo i vas da se uključite u uređivanje naših stranica a pisati nam možete na adresu : zagvozd@net.hr koja je inače i u zaglavlju našeg portala. Kliknite sa desne strane na željeni link i putujte Z a g v o z d o m. Uredništvo
Natjecanje pasa u Zagvozdu
U jedinom gateru u Hrvatskoj u kojemu obitava autohtoni divlji zec, a koji se nalazi u brdskim predjelima Zagvozda kod zaseoka Tomičići, u subotu i nedjelju održano je natjecanje pasa goniča na divljeg zeca. Na tom, inače, prvom takvom natjecanju u Hrvatskoj, sudjelovala su čak 63 psa goniča autohtonih hrvatskih pasmina. Organizator natjecanja je Kinološko društvo iz Imotskog vlasnika gatera Mije Tomičića.-Ovo što se u subotu i nedjelju održalo u jedinstvenom okružju prvog gatera u kojemu obitava divlji zec, je stvarno pravi doživljaj za sve lovce i ljubitelje lova. Kako Zakon o lovstvu nalaže da najmanje šest lovaca moraju imati obučenog psa goniča na divljeg zeca, a koji mora imati službenu licencu , nije ni začuditi ovoliki odaziv lovaca sa svojim psima, riječi su suca ovoga natjecanja Ante Udovičića.-Moram priznati da je i mene iznenadio ovoliki broj lovaca i njihova pažnja prema psima,bez kojih je lov nezamisliv. Sada tek vidim da mi se isplatio veliki trud, koji sam uložio u izgradnju gatera, lovačke kuće i ostalih sadržaja, riječi su velikog zaljubljenika u lov i divljač Mije Tomičića.Inače samo natjecanje pasa proteklo je u redu, a mnogi psi su položili ispit. Oni su u roku od dvadeset minuta trebali na površini od nekih 60 tisuća kvadratnih metara, koliki je prostor gatera, nanjušiti zeca i svojim lavežom natjerati ga u bijeg. Tada sudac prekida potragu i poziva vlasnika da psu veže uzicu. Zapravo boduje se i poslušnost psa, tako da niti jednog trenutka hitri brdski zečevi nisu bili ugroženi potjerom psa. U gateru po pravilima samo je sudac, pas i njegov vlasnik.Samo natjecanje proteklo je u ozračju prosalave 40-te obljetnice utemeljenja Lovačke udruge - Zec-iz Zagvozda, jedne od najaktivnijih u Imotskoj krajini.
Vruća politička jesen u Zagvozdu
Već se dugo najavljuje vruća politička jesen i tek što su sa zagvoške pozornice sišli glumci, na scenu su stupili lokalni političari. Neovisni vijećnik Mario Drlje, istupio je iz vladajuće koalicije s oporbenjacima,te sinoć, na osmoj sjednici, izglasali su nepovjerenje načelniku i Poglavarstvu. Pored Drlje, tri neovisna vijećnika s liste bivšeg načelnika Boženka Dedića i dva HB, ne podržavaju sadašnji rad Poglavarstva, iz osnovnog razloga što nisu bili uvažavani od vladajućih te nisu mogli uspostaviti nikakvu suradnju. Načelnik Miroslav Gaće (HDZ) je prije glasovanja o povjerenju izložio vijećnicima rezultate svog desetomjesečnog rada.--«Kada smo preuzeli vlast, preuzeli smo blokirani račun, teret dugovanja od četiri milijuna kuna. Račun je prije tri mjeseca deblokiran od tada tek normalno radimo. Još je ostalo 1 330 000 kuna neizmireni obaveza. Obavili smo pripremne radove za izgradnju kanalizacije, kompletiranje vodovodne mreže, raspisan je natječaj za izvedbeni nacrt za Trg glumaca, za mrtvačnicu dobivena lokacijska dozvola, u tijeku su pripreme za izgradnju industrijske zone, uređen je dječji vrtić, mnogo se uradilo na lokalnim prometnicama, o prostornom planu se prekjučer razgovaralo na poglavarstvu … Očekivao sam smjenu, kako ste i najavljivali za nerad. Tražite suradnju i uvažavanje a ne dolazite na sjednice! Ja i poglavarstvo s vaše strane nismo bili uvažavani. Niti vas, niti sebe ne doživljavam kao političare, moguće da bi netko drugi radio drugačije ali da bi netko napravio više, znam da se više nije moglo»…kazao je sada bivši načelnik Zagvozda Miroslav Gaće. Za trideset dana, vijećnici trebaju izabrati novog načelnika. Ako se to ne dogodi, u Zagvozd će ponovno Vladin povjerenik. I novi, samo u godinu i po dana, treći lokalni izbori. U neformalnom razgovoru s Matom Rakom čelnikom HB, to je izgleda najbliža varijanta. U rukama HB su dva vijećnička mandata i ključ svih zagvoških političkih enigmi.–«Iskazivanjem nepovjerenja načelniku Miroslavu Gaći ne znači da podržavamo Boženka Dedića. Nije želio s nama suradnju na prošlim izborima», kazao je Rako.

Kupite sliku



Naša slikarica Julija Stapić Katić javno prodaje svoju sliku "Djevojka veze grb Zagvozda" koja je izrađena u ulju na platnu, a dimenzija je 80/60 centimetara. Cijena slike je 4.200 kuna.Autorica je odlučila jedan dio od prodaje slike darovati najsiromašnijoj obitelji u Zagvozdu.Za sve dodatne informacije obratite se na naš email: zagvozd@net.hr , autorici gospođi Juliji Stapić Katić adresa:Šimićeva 20. Split ili našem Goranu Lišnjiću na email: glisnjic@net.hrMolimo zainteresirane kupce da se u što kraćem roku jave na gornje adrese.
Pred sjednicu Općinskog vijećaZagvozda
Veoma je teško političko stanje u Zagvozdu pred sjednicu Općinskog vijeća koja će se održati u petak 29.rujna na dan sv. Mihovila čija kapelica dominira nad Zagvozdom, točnije na brdu Orljača. Hoće li se stanje poslije petka još više zakomplicirati teško je predvidjeti. Naime, borbi za vlast u ovoj Općini kao da se nevidi kraja. Stvar je dodatno zakomplicirala žena bivšeg načelnika općine koja je u općinski protokol donijela potpise vijećnika koji traže smjenu sadašnjeg načelnika Miroslava Gaće. Kako će proteći sjednica Općinskog vijeća teško je predvidjeti, a na njoj bi se trebao raspraviti o Prostornom planu općine koji je bitan za napredak općine Zagvozd. Hoće li se stvar zakomplicirati traženjem ostavki načelnika koji izgleda ni kriv ni dužan mora plaćati obračun nekih interesnih grupacija u mjestu. O svemu tome naš će blog nastojati razgovarati sa načelnikom Miroslavom ovih dana bez obzira na već famoznu sjednicu koja se očekiva s nestrpljenjem. Neka sv. Mihovil prosvijetli pamet zagvoškim vijećnicima od kojih se očekiva razboritost u ovom trenutku, ali i ubuduće kod donošenja važnih odluka koje su bitne za napredak ovog mjesta.