Što se očekivalo, to se i dogodilo . graditelji tunela “Sveti Ilija” naišli su u utrobi Biokova na dvije jame, prave bezdanke, no većih posljedica na tempo izgradnje tunela neće biti, bez obzira na golemu dubinu veću od 300 metara. Naime, obje “kaverne”, kako se stručno zovu takve krševite pojave, nađene su na trasi servisne cijevi, a ne u glavnome tunelu.
- Prvo smo naišli na jednu nešto manju jamu, ali smo je “probili” pri vrhu, tako da ne ide puno u visinu. No, nešto kasnije naišli smo na još jednu, koju ni stručnjaci nisu uspjeli izmjeriti, osim što znamo da je široka 12 metara - kaže nam voditelj gradilišta na sjevernoj strani Biokova Marko Zjačić iz Hidroelektre.
Kako je to obično slučaj, jamu su ispitali stručnjaci sa zagrebačkoga Građevinskog fakulteta, predvođeni dr. Mladenom Garašićem, i uz pomoć lasera uspjeli izmjeriti oko 70 metara u visinu, i oko 250 u dubinu, a ni to nije konačno, jer je možda čak još i dublja. Premda graditelji tunela nikad dosad nisu naišli na takav geološki div, na Biokovu ima i dubljih jama.
- Biokovo je prava speleološka riznica, s brojnim objektima, svima su poznate jame poput Amfore od 788 metara, Stare škole od 576 metara, Vilimove jame duboke 520 metara i mnoge druge - kaže dr. Garašić.
On će sa svojim timom uskoro dovršiti elaborat na temelju kojeg će se odlučiti na koji će način biti svladana ova geološka prepreka graditeljima tunela. Vjerojatno će se to napraviti mostom u tunelu, kao što je to mostom od čak 58 metara napravljeno u tunelu Vrata kod Rijeke, također prema Garašićevu projektu.
- Ovaj most neće biti tako dug kao onaj riječki, bit će dug dvadesetak metara - kaže Zjačić, koji se ne čudi što su jame nađene, nego što ih nije bilo i više.
- Očekujemo vrlo brzo još bar jednu, obično se smatra da idu po tri u nizu, ne znam zašto, ali to je obično tako - kaže Zjačić.
Dosad je, s jedne i druge strane, ukupno iskopana otprilike jedna trećina predviđene duljine tunela od 4264 metra, četvrtog po veličini u Hrvatskoj.
- Nikad nismo vidjeli tako visoku prirodnu cijev, to je pravi dimnjak, a i drugi radnici, stariji od mene, ne sjećaju se da su dosad na takvo što nailazili - kaže Zjačić.
Da su pronađene kaverne umnogome jedinstvene po svojoj veličini, potvrđuje i Garašić koji se s kolegama spuštao u njih, a istraživanja još traju. Dok nas s kolegama Dariom Lekom i Mariom Rendulićem vodi u utrobu Biokova, Zjačić “sipa” podatke o tunelu koji će imotski kraj povezati s morem Makarske rivijere.
- Još uvijek sve ide kako treba, mi smo s ove strane nešto ranije počeli nego kolege iz Konstruktora s juga, pa smo zato dalje i došli. Pravi će izazovi doći kad se tunel bude opremao jer ima visinsku razliku od 128 metara, pravu nizbrdicu s tripostotnim nagibom - kazuje Zjačić.
Leko, koji radi za Hrvatske autoceste, potvrđuje nam da je jedan od izazova i u činjenici da nikad u Hrvatskoj nije kopan tunel s tako velikom masom iznad sebe - nadsloj će u jednom trenutku dosegnuti čak 1300 metara do vrha planine, pa to donosi i razlike u načinu rada.
- Sve je ovdje obratno, ponekad se čuje i krckanje, jer ipak je to golemi pritisak na stijenu kroz koju se probijamo - kaže Leko.
Rok za završetak tunela je lipanj sljedeće godine, i Leko i Zjačić tvrde da će biti ispoštovan, ako se ne dogodi nešto doista nepredviđeno. Recimo, otkriće još većih jama od tih dviju sada nađenih.
Profesor Garašić kaže da je među speleolozima proboj “Svetog Ilije” izazvao veliku pažnju, jer su spoznaje o geološkoj građi Biokova relativno slabe. U Hrvatskoj je do sada poznato oko 11.000 špilja i jama, sustavno je obrađeno oko 1000 “kaverni”, što je gotovo polovica takvih pojava u cijelome svijetu.
– Krš je sličan “siru s rupama”, jer je manji dio “rupa” na površini – slikovito opisuje dr. Mladen Garašić.
Vijest: Slobodne Dalmacije
Nema komentara:
Objavi komentar