Gabriele Romagnoli autor web stranice www.mundimitar.it približava nam petstoljetnu hrvatsku zajednicu u Italiji.Za početak nekoliko podataka o Vama.
Zovem se Gabriele Romagnoli, rođen sam 13.02.1957. u Mundimitru, "Hrvatskoj zajednici u Italiji". Već odavno živim u blizini grada Bologne no čvrstvo sam vezan s mojim rodnim mjestom. Tamo imam kuću, mamu, sestru, prijatelje i ostalu rodbinu.
Oženjen sam sa hrvaticom Dijanom, koju sam upoznao na ljetovanju 1990. god. u Bihaću. Prekrasna i divna žena, te mama našeg sina Darka. Ona mi je puno pomogla i pomaže u poboljšanju mog hrvatskog jezika.
Računalo je postao moj hobi ovih zadnjih godina, posvećuvši svoje slobodno vrijeme web stranici Mundimitra, koju sam u listopadu 2000. god. osmislio i pripremio. http://www.mundimitar.it/
Kako je nastala hrvatska zajednica u Italiji?
Naši preci došli su iz Dalmacije, iz okolice Makarske te dolina rijeke Cetine i Neretve.
Prije 500 godina Hrvati su spašavajući svoj život bježali ispred osvajanja Turaka, tako da su mnogi bježali prema sjeveru Hrvatske do Austrije - Gradišćanski Hrvati dijele našu povijest - a neki drugi u lađama preko Jadranskog mora.
Kako su Hrvati izabrali baš taj kraj za svoju novu domovinu?
Osobno mislim da su Hrvati koji su došli preko Jadrana izabrali našu pokrajinu jer se nalazi nasuprot mjestu koje su napuštali, otkrili su da je ovaj naš kraj bio jako sličan mjestima koje su oni napuštali, tako da su stoljećima sačuvali svoje narječje. Iskrcali su se na Molizanskim obalama te su bili primljeni i smješteni na sve one gradiće koji su ostali skoro bez žitelja nakon jakog potresa 1456. god. Hrvati su tada živjeli na više sela; San Biase, Tavenna, Mafalda, Palata, Montemitro (Mundimitar), Acquaviva Collecroce (Kruč), San Felice del Molise (Filič) i dr.
U Palati Hrvati su sagradili iz temelja crkvu "Santa Maria la Nova" u kojoj dan danas postoji ploča s latinskim natpisom:
"HOC PRIMUM DALMATIAE GENTES INCOLUERE CASTRUM AC A FUNDAMENTIS TEMPLUM EREXERE ANNO MDXXXI"
- u prijevodu -
"LJUDI IZ DALMACIJE PRVI NASELIŠE OVAJ GRAD I IZ TEMELJA SAGRADIŠE OVAJ HRAM 1531.GOD."
Koje su posebnosti Mundimitra?
Mundimitar je sagrađen na brežuljku nadmorske visine 508 m i zauzima optimalan položaj; gledajući prema sjeveroistoku vidljiva je čitava dolina rijeke Trigno do Jadranskog mora. Po svom izgledu, ako uđete na dio starog grada, činit će vam se kao da se nalazite u Dalmaciji - isti izgled kuća sa uličicama.
Koliko ima ljudi hrvatskog i kako govore hrvatski jezik?
Nije lako procijeniti postotak ljudi sa hrvatskim podrijetlom, Hrvati koji su živjeli u našim krajevima imali su slijedeća prezimena; Blažetić (Blascetta), Jurić (Iuriccio), Jović (Ioviccio), Grgurić (Gorgolizza), Papić (Papiccio), Julijan (Juliano), Čavela (Ciavella), Moreti (Moretti), Miletić (Miletti), Stanišić (Staniscia), ovo je samo po neki primjer, ima još mnogih drugih a mnogi i dan danas postoje.
Nova generacija ima više sreće nego ja npr. od kada nas je talijanska vlada priznala kao "Autohtona manjina" tek 1999. godine, oni imaju mogućnost da uče standarni hrvatski jezik u školi. Mislim da 10 posto stanovnika Mundimitra dosta zna govoriti i razumije standarni hrvatski jezik. Velika je razlika našeg govora od standarnog hrvatskog jezika, mi upotrebljavamo stare riječi koje se danas više ne upotrebljavaju na standarnom jeziku, malo drukčije je ako se nalazimo u Dalmaciji, oni nas razumiju mnogo više a i mi također njih, asimilacija i vrijeme su učinili svoje. Na ostalim mjestima ljudi su brzo zaboravili svoj matični jezik, osim u Mundimitru, Kruču te Filiču, u ovom zadnjem današnja situacija je postala veoma teška, samo stari ljudi nešto znaju, mladi osim ljubitelja više ne govore stari jezik. U stvarnosti moramo se svi zajedno čuditi što je nakon 5 st. stari arkajiski jezik još sačuvan, hoću istaknuti da su naši preci bili totalno izolirani sa domovinom, a kamoli da su imali knjige ili školu, jezik je preživio samo govoreći.
Kakav je odnos sa Talijanima i imate li zastupnike u lokalnoj ili regionalnoj upravi-komuni?
Talijani priznaju našu manjinu, no hrvatska manjina govori i talijanski tako da nema nekih većih problema. smatraju nas talijanskim osobama, čude se kad kažemo da smo Hrvati i da govorimo neki stari hrvatski jezik i dan danas većina Talijana ne zna da u Italiji postoji hrvatska manjina. Zastupnik za kojeg ja znam je Pasquale Piccoli savjetnik pokrajine Campobasso iz Kruča.
Kakav je odnos sa Hrvatskom i pomaže li Vam Hrvatska na bilo koji način?
Odnos s Hrvatskom iz dana u dan sve je bolji, to nam dokazuje i to što je Hrvatska izabrala baš Mundimitar za otvorenenje novog Hrvatskog konzulata. Hrvatska nam za sad pomaže na razne načine, šalju nam profesore hrvatskog jezika, daju financijsku potporu za izložbe, folklor, kulturni centar i dr.
Koje aktivnosti provodite u cilju očuvanja svoje tradicije?
Zahvaljujući počasnom konzulu i predsjedniku Zaklade "Agostina Piccoli" gosp. Antoniu Sammartinu, svake godine održavaju se ljetne manifestacije, izložbe, zbirke pjesama pisane "Na Našo" itd.
Koliko ulažete u promociju putem interneta? Što mislite o internetu kao vezi sa svijetom i Hvatskom?
Ulažemo mnogo, svjesni smo da većina talijanskog naroda nezna da postoji Hrvatska manjina u Italiji a kamoli širom svijeta. Do danas su našu web stranicu posjetili iz skoro 60 različitih država. Internet je neopisiva veza sa svijetom i Hrvatskom, pišu nam sa svih strana svijeta.
Koliko ste zadovoljni sa Katolicima na internetu?
Katolici su predivni ljudi s velikim Hrvatskim duhom, uvijek raspoloživi u obziru na to da se u većini niti ne poznajemo.
Zahvaljujem svim Hrvatima i ostalima na suradnji koja je uvijek dobrodošla.
Razgovarao Ivica Franjković
Portal "Katolici na internetu"
Nema komentara:
Objavi komentar