Pretplati se na:
Objavi komentare (Atom)
skip to main |
skip to sidebar
ZAGVOZD
Cjenik korištenja autoceste od ulaza Zagvozd
Pjesma "Zagvozd"
Facebook mjesta Zagvozd
mjesto Zagvozd on Facebook
KATOLIK NA FACEBOOKU
ŠKILJO
Karta Zagvozda
ZAGVOŠKI FORUM
MIRELA POLITIČKI BLOG
MUKA
Fra Ante Marić:Tragom ubijenih hercegovačkih fratara u Zagvozdu
Zagvozd -karta
Radovi na tunelu Biokovo (video)
Radovi na tunelu
 |
| Hosted by eSnips |
Prečac Google Earty /Zagvozd/
KNJIGA GOSTIJU
POVEZNICE
- ZAGVOZD PORTAL
- ZAGVOZD JIMDO
- GOSPA OD KARMELA
- PRAVAŠI ZAGVOZDA
- BIOKOVO
- Julija Stapić Katić
- Goran Lišnjić
- PRVA STRANICA ZAGVOZDA/Damira Tomičića/
- Vatrogasci Zagvozda
- GLUMCI U ZAGVOZDU - Portal
- GLUMCI U ZAGVOZDU /naše stranice/
- MOJ ZAGVOZD
- MOJ ZAGVOZD BLOGSPOT
- Rašćane
- ŽUPA BIOKOVSKA
- FOTO STRANICE
- KRSTATICE
- ZAGVOZD BLOGSPOT /druga stranica/
- ZAGVOŽĐANI
- ZAGVOZD BLOGER
- C H A T
- Rastovac-Mate Serdarevića
- RASTOVAC ZAGVOZD
- Google News
PROGNOZA VREMENA
Google karta Zagvozda
Još slika sa tunela Sveti Ilija u Rastovcu
Slike sa tunela Sveti Ilija /snimljeno 6.11.2007.
Slike autoceste kroz Biokovsko selo
Pojedinačne čestitke
Starije fotografije
Galerija slika
Couter
SLIKE ZAGVOZDA- autor Gabriele Romagnoli
Pjesme o Zagvozdu
Arhiva bloga
- travnja (1)
- siječnja (3)
- prosinca (2)
- rujna (2)
- kolovoza (3)
- srpnja (3)
- lipnja (4)
- svibnja (7)
- travnja (3)
- ožujka (7)
- veljače (1)
- siječnja (1)
- prosinca (8)
- studenoga (3)
- listopada (1)
- rujna (1)
- kolovoza (1)
- srpnja (1)
- lipnja (1)
- svibnja (1)
- travnja (3)
- ožujka (4)
- veljače (4)
- siječnja (3)
- prosinca (4)
- studenoga (10)
- listopada (6)
- rujna (1)
- kolovoza (2)
- srpnja (6)
- lipnja (4)
- svibnja (4)
- travnja (5)
- ožujka (20)
Više slika križnog puta u Rastovcu i Zagvozdu
Planinarsko društvo
HPD Sveti Jure, Zagvozd
Ivica Buljubašić, 21270 Zagvozd
HPD Sv. Jure osnovano je 8. travnja 1995. (HP 1995, 264)
Kontakt
Adresa za poštu: , 21270 Zagvozd
Telefon: 021/847-020
Aktivnosti
Planinarstvo
Planinarske kuće
Planinarska kuća Kaoca
Ostali podaci
Predsjednik: Ivan Buljubašić
Matični broj: 17000940
Žiro račun:
Društvo je osnovano: 1995 godine.
Kapelica Svetog Roka na Biokovu iznad Župe
Biokovo
Ime planine
Planina Biokovo je kroz povijest promijenila različite nazive. Mijenjanje je ovisilo o pojedinim kulturama, koje su ga okruživale. Nije nam poznato kako su sve stariji narodi nazivali ovu osebujnu planinu. Od vjerovatno više naziva, koje su davali ovoj planini, danas znamo tri, što su ih tijekom stoljeća stvorile grčka, latinska i hrvatska kultura. Adrion, Mons Slavorum (Slavenska planina) i Biokovo. Prva su dva naziva dali strani ljudi, dok je samo treći naziv autohtoni, domaći jer su ga stvorili domoroci, koji tu žive preko trinaest stoljeća.
U pisanim se djelima ime planine Biokove, spominje prvi put 3. travnja godine 1382. u ispravi bosanskog kralja Tvrtka I. kojom on potvrđuje knezu Vukcu Nenadiću i njegovim sinovcima posjede koje drže oko Cetine. Pjesnik fra Andrija Kačić Miočić u dvije pjesme spominje planinu Biokovu (također u ženskom rodu), dok se talijanski prirodoslovac opat Alberto Fortis 1772. penjao na Biokovo u znanstvene svrhe, te ga 1774. ucrtao na zemljopisnu kartu pod imenom "M Biocova". Porijeklo imena ustanovio je Danijel Alerić (1989. ) a to je riječ bilak, koja se i danas u Zabiokovlju upotrebljava za bijeli snijeg.
Masiv Biokova
Pod pojmom Biokovo poznajemo planinu Biokovo u užem smislu (od prijevoja Dubci do prijevoja Sarnač, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava), te masiv Biokovo u koji u širem smislu ubrajamo i planine Rilić i Sutvid kao jednu cjelinu, te Matokit i Šibenik kao drugu. Ne treba miješati planinu Šibenik i vrh Šibenik unutar same planine Biokovo.
Najznačajniji vrhovi
Planina Biokovo
Sveti Jure, 1762 m
Troglav, 1658 m
Sveti Ilija, 1642 m
Šćirovac, 1619 m
Kimet, 1536 m
Šibenik, 1467 m
Vošac, 1421 m
Sveti Roko, 1228 m
Sutvid ( Sveti Vid ) , 1332
Rilić-Sutvid
Rilić
Sokolić (Drveničke stine), 788 m
Sveti Ilija (kod Gradca), 773 m
Sutvid
Sutvid (Velika Kapela), 1155 m
Matokit-Šibenik
Matokit
Sveti Rok, 1062 m
Šibenik
Veliki Šibenik, 1314 m
Mali Šibenik 1226 m
Satulija 1169 m
Mihovil 1247 m
Planinarski objekti
Planinarski dom Vošac
Planinarski dom pod Vošcem
Planinarska kuća pod Svetim Jurom
Planinarska kuća Slobodan Ravlić
Planinarska kuća Kaoca
Planinarska kuća Akademik Josip Roglić
Planinarsko sklonište Podglogovik
Ostali lokaliteti
Makarska - Malakološki muzej
Malakološki muzej franjevačkog samostana je utemeljen od fra Jure Radića godine 1963. Atraktivnom postavom morskih puževa i školjkaša Jadrana i čitava svijeta danas je to turistički najpoznatija malakološka kolekcija Hrvatske. Uz bogatu malakološku kolekciju fra Jure Radića u muzeju se čuvaju vrijedan herbar bilja planine Biokovo i manja paleontološka kolekcija.
Botanički vrt Kotišina
Smješten je na primorskim obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišina. Vrt je utemeljio dr. fra Jure Radić, franjevac i znanstvenik, sa svrhom znanstvenog istraživanja i motrenja, zaštite i očuvanja, te popularizacije i upoznavanja biljnog svijeta planine Biokovo. U neposrednoj blizini ulaza nalaze se zidine velikog Kaštela iz 17. stoljeća.
Zemljovidi
Srednja Dalmacija, (Kozjak-Mosor-Biokovo), HPD Mosor, Split 1987.
Biokovo 1: 25000, SMAND Varaždin, 2002.
Planina Biokovo je kroz povijest promijenila različite nazive. Mijenjanje je ovisilo o pojedinim kulturama, koje su ga okruživale. Nije nam poznato kako su sve stariji narodi nazivali ovu osebujnu planinu. Od vjerovatno više naziva, koje su davali ovoj planini, danas znamo tri, što su ih tijekom stoljeća stvorile grčka, latinska i hrvatska kultura. Adrion, Mons Slavorum (Slavenska planina) i Biokovo. Prva su dva naziva dali strani ljudi, dok je samo treći naziv autohtoni, domaći jer su ga stvorili domoroci, koji tu žive preko trinaest stoljeća.
U pisanim se djelima ime planine Biokove, spominje prvi put 3. travnja godine 1382. u ispravi bosanskog kralja Tvrtka I. kojom on potvrđuje knezu Vukcu Nenadiću i njegovim sinovcima posjede koje drže oko Cetine. Pjesnik fra Andrija Kačić Miočić u dvije pjesme spominje planinu Biokovu (također u ženskom rodu), dok se talijanski prirodoslovac opat Alberto Fortis 1772. penjao na Biokovo u znanstvene svrhe, te ga 1774. ucrtao na zemljopisnu kartu pod imenom "M Biocova". Porijeklo imena ustanovio je Danijel Alerić (1989. ) a to je riječ bilak, koja se i danas u Zabiokovlju upotrebljava za bijeli snijeg.
Masiv Biokova
Pod pojmom Biokovo poznajemo planinu Biokovo u užem smislu (od prijevoja Dubci do prijevoja Sarnač, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava), te masiv Biokovo u koji u širem smislu ubrajamo i planine Rilić i Sutvid kao jednu cjelinu, te Matokit i Šibenik kao drugu. Ne treba miješati planinu Šibenik i vrh Šibenik unutar same planine Biokovo.
Najznačajniji vrhovi
Planina Biokovo
Sveti Jure, 1762 m
Troglav, 1658 m
Sveti Ilija, 1642 m
Šćirovac, 1619 m
Kimet, 1536 m
Šibenik, 1467 m
Vošac, 1421 m
Sveti Roko, 1228 m
Sutvid ( Sveti Vid ) , 1332
Rilić-Sutvid
Rilić
Sokolić (Drveničke stine), 788 m
Sveti Ilija (kod Gradca), 773 m
Sutvid
Sutvid (Velika Kapela), 1155 m
Matokit-Šibenik
Matokit
Sveti Rok, 1062 m
Šibenik
Veliki Šibenik, 1314 m
Mali Šibenik 1226 m
Satulija 1169 m
Mihovil 1247 m
Planinarski objekti
Planinarski dom Vošac
Planinarski dom pod Vošcem
Planinarska kuća pod Svetim Jurom
Planinarska kuća Slobodan Ravlić
Planinarska kuća Kaoca
Planinarska kuća Akademik Josip Roglić
Planinarsko sklonište Podglogovik
Ostali lokaliteti
Makarska - Malakološki muzej
Malakološki muzej franjevačkog samostana je utemeljen od fra Jure Radića godine 1963. Atraktivnom postavom morskih puževa i školjkaša Jadrana i čitava svijeta danas je to turistički najpoznatija malakološka kolekcija Hrvatske. Uz bogatu malakološku kolekciju fra Jure Radića u muzeju se čuvaju vrijedan herbar bilja planine Biokovo i manja paleontološka kolekcija.
Botanički vrt Kotišina
Smješten je na primorskim obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišina. Vrt je utemeljio dr. fra Jure Radić, franjevac i znanstvenik, sa svrhom znanstvenog istraživanja i motrenja, zaštite i očuvanja, te popularizacije i upoznavanja biljnog svijeta planine Biokovo. U neposrednoj blizini ulaza nalaze se zidine velikog Kaštela iz 17. stoljeća.
Zemljovidi
Srednja Dalmacija, (Kozjak-Mosor-Biokovo), HPD Mosor, Split 1987.
Biokovo 1: 25000, SMAND Varaždin, 2002.
Jedna od najljepših planinarskih kućica na Biokovu-Kaoca
Planinarska kuća Kaoca na Biokovu
Upravljač: HPD Sveti Jure, Zagvozd
Kategorija: D
Kontakt: 021/847-308 (Ivica Buljubašić)
Otvoreno: po dogovoru
Područje : Biokovo , 1000m n/v
Infrastruktura
Struja: Nema
Voda: Cisterna
Tuševi: Da
Komunikacije:
Pristup: pješice,
Odvoz smeća: Ne
Smještaj
Kuća nema zimsku sobu.
Sjedišta u blagovaonici:
Sjedišta na terasi:
Opskrba:
Piće: Ne
Ostalo
Općina: Zagvozd
Županija: Splitsko-dalmatinska
Vlasnik: HPD "Sveti Jure", Zagvozd
Površina: 30 m2
Broj etaža:
Gradnja: * Izgrađeno:
/Komentar --- Kategorija
Nema komentara:
Objavi komentar