Tunel Biokovo već izbušen preko 700 metara

Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Kruno Peronja sa suradnicima posjetio je u četvrtak gradilište tunela Sv. Ilija kroz Biokovo te trasu autoceste od Šestanovca do Ravče.
- Htjeli smo se pripremiti za rujan mjesec kada ćemo na nivou Vlade i Hrvatskih cesta razmotriti daljnji plan izgradnje pristupnih cesta na području Zabiokovlja. Izražavam zadovoljstvo dosadašnjim radovima koji idu po zacrtanom planu, tunel je već na 730. metru, a autocesta od Šestanovca do Ravče sigurno će biti gotova do kraja ove godine – izjavio je Kruno Peronja .
V. ĆOSIĆ / EPEHA
(Preneseno iz Knjige gostiju)

Nova rupa na tunelu Svetog Ilije

Strojevi zagrebačke “Hidroelektre Niskogradnje” u četvrtak su bili na 430. metru tunela Sv. Ilija u dubini Biokova, ali uz glavnu cijev tunela prije nekoliko dana počeli su radovi i na probijanju servisne cijevi koja je, kako nam je rekao glavni inženjer koordinator u ime Hrvatskih autocesta Darko Šošić, manjeg profila i služit će jedino za vatrogasce te ostale službe koje će raditi na održavanju tunela.Hrvatske autoceste gradnju tunela povjerili su “Konstruktoru” koji će tunel bušiti s južne strane, te “Hidroelektri”, a investicija bez PDV-a iznosi 313 milijuna kuna. - Svi radovi napreduju predviđenom dinamikom, tunel Sv. Ilija dug 4050 metara bit će gotov u lipnju 2010. godine – rekao nam je Šošić. Radnici “Hidroelektre” zadovoljno ističu kako za sada nema nikakvih problema što se tiče radova u tunelu. Tvrdac kamen bez kaverni kao da je spremno dočekao radnike.
- Izgleda da se i Biokovu žuri da što prije ova njegova sjeverna strana ugleda more – kroz šalu će radnici. Usporedo s gradnjom tunela teku i radovi na prilaznim cestama koje vode prema tunelu od čvora Zagvozd i autoceste. Na dva zabiokovska podsektora autoceste, Šestanovac-Zagvozd te Zagvozd-Ravča u dužini od 37 kilometara, već se presvlače asfaltni slojevi.
Dalmatina bi kroz Zabiokovlje trebala biti predana na korištenje u prosincu ove godine. Investiciju tešku 1,481 milijardu kuna bez PDV-a, investitor HAC povjerio je na gradnju hrvatskom građevinskom konzorciju “Vijaduktu”, “Konstruktoru”, “Hidroelektri”, “Ingri”, “Strabagu” i “Osijek Koteksu”.

Vijest objavila: Slobodna Dalmacija

Tunel probijen 300 metara

Radnici i stručnjaci zagrebačke “Hidroelektre-niskogradnje” u utorak su svojim bušilicama i ostalim uređajima doprli do 300 metara u utrobu planine Biokovo, bušeći 4,2 kilometra dug tunel prema Bastu u Makarskom primorju. Tim tunelom će se Zabiokovlje, uključujući i cijelu Imotsku krajinu, značajno približiti moru, čime će se stvoriti pretpostavka i za gospodarski i turistički prosperitet toga kraja.


- Radovi na proboju tunela, zapravo, teku prema planu. Prvih 300 metara probili smo bez velikih tehničkih problema, upravo zahvaljujući i čvrstoći biokovskog masiva. Nastavljamo dalje i za sada nema nikakvih tehničkih ili nekih drugih problema koji bi nas na bilo koji način usporili u radovima. Također, uskoro očekujemo i aktiviranje radova na južnom portalu tunela kod mjesta Bast, pa će se tunel probijati s dvije strane, riječi su glavnog inženjera Hrvatskih autocesta Darka Šošića.
Paralelno s probojom tunela Sveti Ilija uskoro kreću i intezivni radovi na proboju paralelne takozvane servisne cijevi. Cijeli otpadni materijal iz tunela odvozi se na gradilište buduće spojne prometnice čvorište Zagvozd na autocesti Šestanovac-Ravča-tunel Sveti Ilija.

Više fotografija tunela na našem foto linku: http://picasaweb.google.hr/zagvozd/Zag2

Javlja:Slobodna Dalmacija

Ne žele trafostanicu blizu kuća

Čvorište Zagvozd na autocesti Šestanovac-Ploče , tunel sveti Ilija kroz Biokovo, velika servisna postaja za autocestu od Šestanovca do Ploča, potom i planirana poslovna zona u Zagvozdu, za godinu-dvije će biti najveći infrastrukturni objekti u Imotskoj krajini, i među većima u Županiji. Za takve objekte potrebna je kvalitetna i kako stručnjaci kažu, čvrsta opskrba električnom energijom.

Trenutačno opskrba električnom energijom samog Zagvozda i velikog dijela Zabiokovlja vrlo je riskantna, gotovo po procjeni stručnjaka i upitna. Zbog toga je potrebna hitna izgradnja kvalitetne trafostanice , te čitavog niza električnih vodova na tom području.No već sada nastali su veliki problemi.Naime,mještani zaseoka Mlikote u Zagvozdu traže neodgodivu dislokaciju 110/20 kV trafostanice,koja bi se prema planu Hepovog operatorskog sustava za prijenosno područje trebala izgraditi na lokaciji Marin dolac u neposrednoj blizini zaseoka Mlikote.-Da,mi se tome protivimo,jer uistinu ne vidimo nikakva razloga da se lokacija trafostanice ne pomjeri u predviđenoj poslovnoj zoni. Naime, bivši općinski čelnici u dogovoru s određenim pojedincima iz Dalekovoda d.d. Zagreb, Hep-a Distribucije, HEP-a Elektroprijenosa izvršili su očevid i dogovorili izgradnju trafostanice u blizini naših kuća. Kao osnovni razlog premještanja bio je neposredna blizina planiranog kamenoloma Drežanj koji nije bio u interesu Općine Zagvozd, nego privatni interes pojedinaca iz Zagvozda i lobija sa strane. Puštanjem u rad kamenoloma bila bi onemogućena izgradnja trafostanice na predviđenoj lokaciji. Nas nikada nitko ništa nije pitao. Nismo protiv izgradnje trafostanice, znamo da je potrebna, ali smatramo da joj je mjesto u blizini poslovne zone. Sada nema kamenoloma i logično bi bilo da se tu izgradi, a ne na jedinim terenima gdje se mogu još graditi kuće i dovesti život u raseljene Mlikote, Tomičiće i druge zaseoke., veli nam Ivan Mlikota,koji je sa svojim sumještanima uputio peticiju Općinskim strukturama Zagvozda. Također, podnijeli su i tužbu Ustavnom sudu za zaštitu svojih prava.-Ja samo znam da , ukoliko se uskoro ne počme graditi trafostanica 110/20 kV,da će biti upitno i otvaranje tunela sveti Ilija, da ne govorim o čvorištu Autoceste, poslovne zone i konačno kvalitetne opskrbe električnom energijom velikog dijela Zabiokovlja. Mi imamo gotove projekte, lokacijsku dozvolu za izgradnju trafostanice, osiguranih 50 milijuna kuna i jednostavno nemamo vremena povući se. Za novu lokaciju potrebne su i nove dozvole, projekti, elaborati a to traje i tri –četiri godine,r iječi su pomoćnika direktora HEP-ovog operatorskog prijenosnog sustava, prijenosnog područja Split Maria Gudelja.
Vijest: Radio Imotskog

U utrobi Biokova

Biokova je planina koja sad to znamo ima i svoju dušu. Potrebno je zato ući u njezinu utrobu pa je osjetiti. Zahvaljujući radnicima Hidroektre-Niskogradnje ušli smo na nekih 100 metara dubine. Dalje se nije moglo jer je opasnost od odrona nakon miniranja velika.Bager čekičar neumorno odbija svaki sumljivi kamen, da ne daj Bože padne i ne ozljedi nekoga koji tu rade....Kasnije će ući bušilica nastaviti probijanje Biokove dalje prema Bastu.

Kliknite na sliku da je uvećate

Radovi na tunelu se nastavljaju-prošao je prvi travanj

Evo kako neki pišu da tunel ne ide u to sam se uvjerio osobno na licu mjesta jučer, točnije 31.03.2008. točno u 14,00 sati.Pa kako stara izreka govori ako laže koza ne laže rog, tako govore i ove dvije slike sa lica mjesta..Možda se dotični sa potpisom "tunel" htio malo i našaliti pošto je danas prvi travanj, dan laži...

Napisao i snimio: Neno Lončar

Prvi metri tunela Sveti Ilija

Prve metre probijanja tunela kroz Biokovo snimio je naš Mate Serdarević , svakako ovo je povijesni dan za Rastovac, Zagvozd i Imotsku krajinu, jer su brojne generacije sanjale kako se kroz gordo Biokovo približiti Jadranskom moru, a tko je u more prst umočio povezao se je s cijelim svijetom.

Probija se tunel kroz Biokovo

Konačno počeli radovi na probijanju tunela Sveti Ilija kroz Biokovo, javlja Slobodna Dalmacija
Radnici Hrvatskih autocesta započeli su s radovima na probijanju tunela Sveti Ilija kroz Biokovo!
Naime, još u utorak ispaljene su prve mine u utrobi Biokova, dok je u srijedu teška mehanizacija “Hidroelektre niskogradnje” i splitskog “Konstruktor-inženjeringa” započela s odvozom materjala, te bušenjem same planine.
- Početkom ovih radova u potpunosti je aktivirano gradilište na sjevernom portalu tunela Sveti Ilija. Radovi će biti završeni kada tunel bude pušten za sav promet, a to je prema našem planu negdje sredinom 2010. godine. U našem planu je i izgradnja prilaznih cesta prema čvorištu autoceste Zagvozd na kojem se upravo obavljaju opsežni radovi - kazao je član Uprave Hrvatskih autocesta ing. Mario Lovrinčević.
Ipak, od predstavnika Hrvatskih autocesta nismo uspjeli doznati kakav će biti pristup čvorištu autoceste Zagvozd i samom portalu tunela Sveti Ilija jer je to, prema Lovrinčevićevim riječima, u ingerenciji Hrvatskih cesta.
No, ono što je vrlo zanimljivo zasigurno je činjenica da će čvorište autoceste Zagvozd, a time i spoj velikog dijela Imotske krajine na cestu biti u funkciji u studenom ove godine, kada će biti i otvorena autocesta sve do čvorišta Ravča u Vrgorcu. Kompletna trasa do Ploča bit će gotova do kraja 2009. godine.
Pristupne ceste
Kako će se Imoćani priključiti na autocestu, a time i na portal tunela Sveti Ilija, za sada je neizvjesno, s obzirom na činjenicu da su tek u pripremi radovi na projektiranju, ishodovanju dozvola, te izradi glavnog projekta za novu cestu, koja bi od graničnog prijelaza Vinjani Donji išla do čvorišta autoceste u Zagvozdu. Tunel kroz Biokovo gradit će se u sklopu nove ceste Baška Voda - Zagvozd - Kamen most pokraj Imotskoga duge 30 kilometara, čija je vrijednost 850 milijuna kuna.
Također, već je najavljeno da se vožnja tunelom Sveti Ilija neće naplaćivati. Tunel Sveti Ilija biti će dug ukupno 4100 metara. Osim tunela, gradit će se i pristupne ceste, i to s obje strane Biokova. Podsjetimo, nakon što je raskinut koncesijski ugovor o gradnji tunela kroz Biokovo s tvrtkom “Mediteran Union tuneli”, u vlasništvu Ljube Grepe, država je formalno preuzela pravo na probijanje i gradnju tunela.
Temeljem sporazuma o raskidu ugovora Županija se Grepinoj tvrtki obvezala vratiti 550 tisuća dolara, a HAC gotovo osam milijuna kuna potrošenih na pripremu dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola.