Uređuju se stari bunari


Zahvaljujući angažiranosti velikog ljubitelja baštine Zagvozda Mladena Sulića ,započeo je važan projekat obnove starih bunara,svega nekoliko stotina metara od središta toga mjesta. -U svojoj nakani da revitaliziram stare kamenice i bunare,koji su stoljećima vodom opskrbljivali ljude ovoga kraja,naišao sam na puno razumijevanje ljudi iz moje općine.Uz pomoć donatora Europlina iz Splita već smo napravili i nasuli prilazni put,a sada nam predstoji čišćenje i sama zaštita ovog vrijednog baštinskog blaga Zagvozda.Sam podatak da je na jednoj kamenici uklesana godina 1661.dovoljno svjedoči o njihovoj vrijednosti,a samim time poziva sve nas da to očuvamo u izvornom obliku, rekao nam je Mladen Sulić. Inače,slični bunari obnovljeni su u zaseoku Bunje i Milići.
Tekst: Radio Imotski

Komentar:

ovim putem pozdarvljam gospodina i velikog čovjeka Mladena Sulića kojeg sam upravo sada vidio na bunarima na našoj stranici....svako dobro mu želim jer čovjek je vrijedan spomena u radu i zalaganju za naše malo mjesto....

kike

Ivka i Kate
Istrala Kate ovce iz pojate čin je sunce izvirilo, uzela je jačermu i niki šćap , ma đavla šćap više mi je ličijo na kakvu prućiku. Sila je na zidić iza Torine i svako malo zivkala cuku Garu, digla bi se i gledala pasu li ovce i jesu li uznemirene, bojala se bidna žena vukova više nego crnog đavla. Sila bi na zidić a jačermu bi stavila pod guicu jerbo, žensko ko žensko pa se triba čuvat, a šćapon bi tukla po stinama izivkala. Bilaaa! Gara moja! Gara!!!Kad bi bila lipa vrimena po Kati svako jutro moga si znat koja je ura. Bila je točna u sekundu, a ovce kroza selo išle bi za njon u redu, jedna za drugon ko da su prošle vojnu obuku, pametna beštija. Prolazi jedno jutro kuma Ive kraj ograde i čuje Katu kako vabi ovce, upita je?
-Kate, lipite đava odnjo oš se priladit tute na kamenu, što ne staviš štagod podase. Kate njoj odgovori :
- Ol si čorava pa ne vidiš da sidin na jačermi! pomisli u sebi : A benastežene, nije tila ništa više govorit kumi Ivki - jerbo je kuma imala gadan jezik, nije bila u duši zla premda su je u selu zvali šaruja, a šaruja je zmija otrovna.
Uspravi seKate pa dobaci Ivki:!
- Ivka, aj mogla si popodne okrenit zera divenice, došla bi ja onokad spratin ovce.
- Odgovori kuma:
- Dođi, dođi, iđen ja na Butigu nestalo mi kvasa i uja pa kad se vratin, javit ću ti se. Spratila Kate ovce u pojatu, a cuku Garu u kućicu, nije ga vezala jerbo mu je njezin Mate napravijo ogradu od žice da ga bidna vukovi ne zakoju, ma zaklaše njoj lipa cuku prošle godine i to tute isprid pojate, a bijo je vele pametan, rekli bi judi, ko čovik, samo šta nije zna besidit. Ode ona tako do kume. Na kominu kuma okriče divenice, vrca okolo žera a dima pune oči, sila Kate i odrišila šudar da more otrat suze , grize dim ali ne škodi kaže Kate .
- Nunje šta gledaš, privati se - kaže njoj kuma, ma vake još nisi jila nigdi. Uze Kate komad u ruku, ma vrilo je stavi na pijat bona, da se zeru oladi,-Nemoš vako jist - kaže njoj Kate , - podigne se kuma Ivka pa njoj reče: --- Ajde lipo đavlu, kuš lipše nego li ovako u ruku pa tari, šta će ti pijat, odnjo te đava subjizin primakni se amo bliše. - Primakla se Kate i grize li grize, čuti ka zalivena odjednon će kumi:
- - Ma Ivka, lipe su ti, nema šta, ma moran ti priznat da su moje mrvu boje od ovi tvoji. Otićemo gori u mene paš vidit..Nije ni Kati bijo kratak jezik pa se usudila šaruji pogledat u oči. Gleda je kuma i kaže .
- -Odnjo me đava ako te neću obletit su ovin ožegon priko te ćiverice, nema onega ko nije reka da mojizi divenica nema u sedan sela vaki, a ti. Ti si pobenavila skroz, di moreš svoje usporedit su mojima.Spustla Kate glavu pa reče:
- - Aj bogoveti, šta se jutiš, ja tako mislin - more bit da su tvoje boje đava će ji znat . Ne meći više na vatru ženo, iđen ti jača, vaja mi još pomust ovce i mliko skuvat, a i Mate je sam.
- Podiže se Ivka onako uzalogaju će
- Ma di'š, sidi tute, čekaj da kumpire izvadin iz prpožine, a za koga san ja ovo spremala, jidi kad ti je Bog da da moreš jist, a ovce moreš i pod svićon must
- Sidila tako Kate lipon do mraka, najila se da će njoj kasno više past na pamet divenice- diže se i reče kumi.
- Aj Ivka lipon đavlu, sad mogu drito u krevet, ko će sad ovce dirat a morala san ji pomust.Ode Kate drito u pojatu, uze bronzinić i pomuzla sve ovce, skuvala je i mliko, vridna je onabila. Kad je sve pozavršila ode ona leć. Mate je već bijo u duboku snu pa Kate nijemogla oka sklopit, šta od Matina rkanja , šta od laveža cuke Gare. Diže se ona doponistre i gleda, gleda i gleda, ma nigdi ničeg nema, ali brine je, šta je cuki, nebi on laja brez veze. Odjednon doli kraj tora vidi Kate ništa se miče, noson se naslonila na caklo i gleda
- Vuk,vuk -viče na vas glas, odgrne Matu i poteže ga iz posteje.
- Diži se,đava te rka, eno ga doli ispri kuće, ko magarac je velik - poklat će mi sve.
- Diga se čovik i gleda:
- Je, vuk ali šta ću sad .
- Sučin ga okerapit a prazne muruke. Dok je Mate mislijo Kate otvori ponistru i itne posudu za njin. Ode vuk, ne bi gani ispuške boje gađala reče sebi u bradu. Srića njegova šta je posuda bila prazna.Reče njoj Mate:
- Aj bona utrni to svitlo i ajmo leć.ko da je đava uša ute, diš tivuka potrat, kad on naumi nešto teško ćeš mu ti zabranit, luda ženo.
- Legla Kate imisli se, ma vidi ti njega, muško ko muško, ali zna Kate da se vuk neće vratit, baremko neće večeras.

Julija Stapić Katić

--

MOJ DID ČURKO
Kada sam se prije nekoliko godina javnosti predstavila kao umjetnica sa mnogim svojim radovima, ni slutila nisam da ću izdati svoj prvijenac, zbirku pjesama pod nazivom ¨Montenense moj¨;No zbirka je ipak ugledala svitlo dana, prvo recitiranje pjesme ¨Montenense moj¨na jednoj mojoj samostalnoj izložbi izgovarao je moj dragi prijatelj koji više na žalost nije među nama - Josip Genda. Svaki susret s njim počimao bi njegovim pitanjem:- Je si li šta skupila, hajde piši, piši, mala ti to znaš! Volio je Zagvozd, njegov puk, bio je odan prijatelj i veliki čovjek, znam da će te se složiti sa mnom. No, na predstavljanju moga prvijenca došao je gospodin kojeg sam iz djetinjstva jedva poznavala - Vinko Stapić. Stisnuo mi je ruku i čestitao na prvijencu, no imao je želju nešto mi reći što ja očito nisam znala: -¨Gledajući i slušajući te, podsjetila si me na pokojnog svog dida Antu, zvali su ga Čurko...Znaš, našeg oca su ubili....bacili ga ujamu gore u Biokovu, a nas je ostalo puno dice, bili smo maleni, sami, mater i mi....Tvoj did kojeg se ni ne sićaš, ja to znam, bio je velik čovik ,čovik velika srca, mi smo ga znali zvati ¨Ćako¨....Radio je ka' crv....Gradio je kuće, radio je teške poslove jer u Zagvozdu se jedva moglo živiti od zemlje, ali on je nastojao raditi svašta, šta bi očima vidio to bi rukama uradio....Unatoč tome šta je i sam imo puno dice on je i nas hranio, mismo bili u rodu, a on nam je bio kao otac."Sićan se,- kaže Vinko: jednom ga je netko pitao, kako si Ante? Odgovorio je: - dobro sam, mrak pada, a meni ža ić kući. Ža mi je šta moran ić spavat, znan da se spavati mora, ali ja bi i noću radio , triba dicu ranit. Umro je vrlo rano.Nikada ne mogu zaboravit te riči, - kaže mi Vinko.Takvi su ljudi živili u našem mistu,to su bila vrimena ružna i lipa u kojima je živo narod velika srca.Ža mi šta nisi nigdje pisala o svom didu Čurki, nisi ga spomenila nikada, a nosiš njegov gen, od njega si naslijedila dar za umjetnošću, dar za kiparstvom - rekao mi je na kraju. Riči su mu bile pune sjete.Dragi barba Vinko, na žalost ja se ne sićam svoga dida, umro je prije moga rođenja no nisam ni mogla znati ništa o njegovom životu. Nije se pričalo, a ja sam jako rano napustila rodno misto, tilom ne dušom. Znam da je sam izgradio kamenu kuću gdje sam se ja rodila, a koja se na moju nažalost pomalo ruši . Znam da je bio dobar čovik no ovo što si mi ti rekao to nisam znala. Sritna sam zbog toga i evo moja druga zbirka pisama govori o mom didu, o tvom¨baki¨ kako si ga od milja zvao..Nastojala sam više toga doznati o njemu i mogu ti reći da sam iznimno ponosna jer nosim njegove gene, ljubav prema našoj baštini, našem malom mistu, prema ljudima i plemenitost naslijedila sam od njega. Zaista kako si rekao, preslika sam njegova. Potpuno sam te razumila o svemu što si mi pričao i evo napokon to možeš čitati kako bi se na tren mogao vratiti u svoje ditinjstvo koje ti nije bilo nimalo lako.Skrenula bi pažnju na naš narod, uistinu na tom malom kršu živilo se teško ali sritno.Ljudi su bili ponosni, u njima je živo zdrav duh. Suosjećali su sa svima oko sebe.Njihova plemenitost krasila je njihov život. Danas to osjetim kada dođem u naš kraj i ne samo ja, to osjeti svatko - slučajni prolaznik koji svrati u Zagvozd. Sritna i ponosna sam na svoj narod, sritna pišem o njemu, sritna sam jer sam rođena u tom kršu iz kojeg sam iščupala ono najvridnije, a to sam usadila u svoja djela, u svoju dicu i u sve one koji me poznaju.Zahvalna sam tebi i mnogim dragim ljudima iz Zagvozda što sam napokon saznala sve o svojim precimao kojima pišem sada i o kojima ću još puno toga pisati.Pozdravljam sve drage, moje Zagvožđane širom Lipe naše i svita,
Bog Vas čuvao,
Julija Stapić Katić

PS:autorica piše ikavicom kako se govori u Zagvozdu

Kamenolom i asfaltna baza - ekološko neprihvatljivi

Piše: Robert Čagalj

Evidentno je da nastavak rada na ovom projektu i potpora njegovu ostvarenju u osnovi predstavljaju instaliranje rizičnih postrojenja čije će djelovanje nepobitno ugrožavati zdravlje ljudi, srozavati razinu kvalitete životne sredine i ugrožavati krajobrazne vrijednosti.

Štovani gospodine uredniče,
nadam se da ćete mi omogućiti prezentiranje komentara i primjedbi na prijedlog izgradnje kamenoloma i trajne asfaltne baze na lokaciji "Lisača" u Zagvozdu. 22. studenoga 2006. godine graditeljska tvrtka "Viadukt" iz Zagreba uputila je Općini Zagvozd "Pismo namjere za investicijska ulaganja i zapošljavanje za potrebe graditeljske operative Viadukt d. d. na području Općine Zagvozd." U svezi s navedenim ista tvrtka se obratila Uredu državne uprave u županiji, Službi za gospodarstvo u Splitu, zahtjevom za odobrenje istraživanja tehničko-građevnog kamena na istražnom prostoru "Lisača" u Zagvozdu. Najava ovog projekta i svijest o njegovim dugotrajnim štetnim i neprihvatljivim posljedicama navela je veliki broj građana na krajnju zabrinutost. Upoznat s prirodom takvog i sličnih projekata obvezan sam izraziti argumentirane primjedbe u cilju zaštite interesa građana i radi očuvanja općih životnih uvjeta te ostvarivanja dugoročnog održivog gospodarskog razvoja ove sredine.

1. Analiza predmetne lokacije

Lokacija pod nazivom "Lisača" smještena je na zapadnom dijelu teritorija Općine Zagvozd i u neposrednoj blizini područja susjedne Općine Šestanovac ( MO Grabovac ). Tvrtka "Viadukt" je u sastavu navedenog "Pisma namjere ... " priložila topografsku kartu u mjerilu 1 . 25 000. Zamolio sam stručnu analizu i obradu karte i iznosim parametre;- istražno polje "Lisača" obuhvaća prostor od 550 metara duljine ( u smjeru istok-zapad ) i širine od 400 metara ( u smjeru sjever-jug ), - riječ je o ukupnoj površini većoj od 220 000 metara četvornih, odnosno oko 23 hektra, radi usporedbe prostor budućeg kamenoloma površinom je 7 puta veći od ukupne površine vanjskog poslovnog kruga nekadašnje "Biokovke" i "Novogradnje", - udaljenost rubova budućeg istražno-eksploatacijskog polja od južnih naselja jest slijedeća; 875 metara udaljenost zračnom linijom od zaseoka Serdarevići, 750 metara od zaseoka Lončari, te 1 100 metara od zaseoka Varkaši u istočnom smjeru, - udaljenost sjevernih naselja u odnosu na istražno-eksploatacijsko polje; 1 150 metara od zaseoka Svaguše, 1 500 metara od matičnog zaseoka Stapići, te od zaseoka Bartulovići 1 950 metara, - udaljenost istočnog ruba budućeg istražno-eksploatacijskog polja "Lisača" od središta Zagvozda iznosi 2 950 metara.Predočeni pokazatelji nedvosmisleno ukazuju da je nemoguće izbjeći ugrožavajući i štetni efekt budućeg kamenoloma i postrojenja trajne asfaltne baze s lokacije "Lisača" po navedena naselja, ali i šire. Predmetna lokacija nipošto ne predstavlja sigurnu udaljenost od naselja. Evidentno je da nastavak rada na ovom projektu i potpora njegovu ostvarenju u osnovi predstavljaju instaliranje rizičnih postrojenja čije će djelovanje nepobitno ugrožavati zdravlje ljudi, srozavati razinu kvalitete životne sredine i ugrožavati krajobrazne vrijednosti.U navedenom pismu namjere tvrtka "Viadukt" planira izgradnju asfaltirane ceste, kojom bi planirani kamenolom i trajnu asfaltnu bazu preko odvojka žup. ceste Ž 6179 povezala s autocestom Zagreb-Dubrovnik. Osnovna funkcija ove prometnice jest transport sirovina i ona uopće ne predstavlja sigurnost po naselja Gornjeg Rastovca i Bartuloviće. Općenita analiza položaja zagvoških naselja ukazuje na vrlo visoku izvjesnost daljnjih štetnih učinaka djelovanja kamenoloma i postrojenja trajne asfaltne baze u Zagvozdu.U smjeru istok-zapad većina naselja je položena u dvije prilično zatvorene kotline koje su od bočnih strana ( sjeverne i južne ) omeđene brdskim odnosno planinskim masivom. Takvom strukturom prostor pogoduje i uvjetuje dulje zadržavanje svih štetnih supstancija koje bi ekspanzirane zrakom i završavale taloženjem na tlu. Upotreba pitke vode iz tzv. čatrnja, bavljenje povrtlarstvom i sličnim djelatnostima u ovim bi okolnostima bilo doslovno nepodnošljivo. Prema tome, ovaj projekt će imati za izravne posljedice vrlo teške i ograničavajuće uvjete za stanovnike i životnu sredinu i zbog toga ga je nužno odbiti.
2. Utjecaj kamenoloma i trajne asfaltne baze na područje i gospodarstvo
Najvažnija ekološka org. u RH "Zelena akcija" iz Zagreba dostavila je 8. veljače o. g. svoj podnesak Općini Zagvozd. U istom dokumentu ocjenjuju da bi provođenje ovog projekta bilo u sukobu s Prostornim planom SDŽ te Zakonom o zaštiti prirode. U dokumentu apeliraju na nadležne da se spriječi otvaranje eksploatacijskog polja i trajne asfaltne baze na navedenoj lokaciji.Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj "Sunce" iz Splita dostavila je pregled dokazanih štetnih posljedica djelovanja kamenoloma u praktičnom življenju sredina koje se suočavaju s ovim problemom. Iz ovih materijala imamo naglašene štetne posljedice; izrazita prašina, oštećenja zbog transporta sirovina, buka, uništavajući utjecaj detonacija po obiteljske kuće i ostale objekte, onemogućeno bavljenje poljoprivredom, velike količine industrijskog otpada po okolnom prostoru, uništenje dijela šuma, ... česta razminiranja i uništenje prirodnih staništa, ispuštanje ulja, maziva i nafte u tlo i ostali navodi o teškoj devastaciji prostora.
3. Projekti kamenoloma i trajnih asfaltnih baza u izravnoj su suprotnosti s ukupnim razvojnim nastojanjima
Ključni sadržaj ovih nastojanja jest konačni početak konkretnih radova na realizaciji projekta izgradnja tunela "Sv. Ilija" kroz Biokovo. Nakon najave ministra g. Kalmeta od 12. 7. 2006. g., ove je godine 20. siječnja, a potom i u više navrata, premijer g. Sanader potvrdio neopozivost namjere svog kabineta glede ovog projekta.Izgradnja ovog kapitalnog infrastrukturnog objekta otvara impozantne razvojne mogućnosti za Općinu Zagvozd. Osobito će do izražaja doći snažan potencijal aktivnosti i solidna uposlenost u budućoj poslovno-distribucijskoj zoni u Zagvozdu. Planirana izgradnja Centra za održavanje i kontrolu prometa u Zagvozdu otvara daljnjih 56 novih radnih mjesta. Na području općine nalazit će se i prateći ugostiteljski objekt u sklopu autoceste. Daljnja nova radna mjesta nalaze se u sklopu naplatnog bloka autoceste i ulaza u sjeverni portal budućeg tunela "Sv. Ilija". Razradom i implementacijom daljnjih gospodarsko-razvojnih planova dolazimo do ukupnog broja od 270 novih radnih mjesta na budućem gospodarsko-distribucijskom platou Zagvozda.Zagvozd na taj način postaje središte razvoja šireg područja i tzv. logistička točka za gospodarstvo i turističku djelatnost cijelog makarskog primorja.Treba dodati i očekivani značajan porast vrijednosti zemljišta i porast djelatnosti na tržištu nekretnina te ulaganja u izgradnju ili adaptaciju objekata.Pretpostavke za jačanje poduzetništva i šira ulaganja na istom prostoru su realna stvar kao i osnivanje vlastitog pogona za komunalne djelatnosti i ustanove za upravljanje poslovnom zonom.
Završno razmatranje
Predočene mogućnosti ukazuju na dio realno izvedivih sadržaja na kojima će se temeljiti ostvarivanje dugoročnog održivog razvoja Općine Zagvozd. Postrojenja tipa trajnih asfaltnih baza i kamenoloma imaju ograničavajući učinak i nisu komplementarni sadržajima održivog razvoja. Funkcija koju poduzetništvo u Općini Dugopolje uspješno razvija u kontekstu potreba i mogućnosti grada Splita gotovo je sukladana onoj koju će tek moći oblikovati Zagvozd. Zbog toga ćemo morati odbiti sve kamenolome i trajne asfaltne baze, jer po važnosti imamo neusporedivo ozbiljnije i dugoročno sadržajnije projekte.Srdačan pozdrav.

KNJIGA UTISAKA
U OVOJ KNJIZI MOLIMO OSTAVITI SVOJE KOMENTARE ČLANKE I BILO ŠTO JE VEZANO ZA ZAGVOZD-RASTOVAC.OTVORILI SMO OVU KNJIGU UPRAVO RADI TOGA ŠTO NIJE VEZANA ZA JEDNU TEMU KAO KOMENTARI NA POJEDINOJ STRANICI. UKOLKO BI SE NAŠLO ZANIMLJIVIH ČLANAKA NJIH ĆEMO PRENIJETI I U REDOVNE STRANICE. ZATO DRAGI POSJETITELJI SAMO PIŠITE I PIŠITE. U ZAGVOŠKOM KRAJU IMA DOSTA TEMA O KOJIMA BI SE MOGLO IZNIJETI MIŠLJENJE. VI UKOLIKO SMATRATE DA BI ZBOG PISANJA IMALI PROBLEMA TADA SE NE POTPISUJTE PRAVIM IMENOM I PREZIMENOM, VEĆ SE POTPIŠITE ANONIMNO. NEMOJTE DOZVOLITI DA POJEDINCI U ZAGVOZDU RADE ŠTO IH JE VOLJA, A DA VI OSTANETE NA TO GLUHI I SLIJEPI. OVE STRANICE SU ZA VAS OTVORENE DA NA POVRŠINU IZAĐE SVE ONO ŠTO SE U POJEDINIM "KUHINJAMA KUHA".ŽIVI I VESELI BILI

Tražitelji identiteta
Na ovim smo stranicama otvorili knjigu gostiju. Sa desne strane naići će te na knjigu gostiju kliknite i otvorit će vam se novi prozor - knjiga gostiju ovog bloga na kojem možete upisati svoja zapažanja o stranici, prijedloge kako stranicu učiniti još atraktivnijom i slično. Tako smo uz uobičajne komentare dobili još jedan oblik komunikacije između autora bloga i čitalaca. Nadam se pojedinci neće tražiti "od kud idu stranice" ili kao "nikolina"-zanima me tko radi ovu stranicu KONKRETNO? U svoj poplavi nerazumljivih riječi i ideja, jednostavno ostajem zbunjen u kakvom to svijetu živim. Netko bi nekoga skinuo do gola, a on mirno ladovao u svojoj sobi kod računala. Svašta. Ovako bestidno piskaranje pokazuje svu bijedu pameti koju informatička revolucija nemože izvaditi iz gliba prostodušnosti, načičkane jalovim izričajima.Koliko god da nekim tupoglavcima servirate lijep i ukusan ručak,oni će se poslije obida obrisati rukavom desne ruke i veselo vam se ceriti u lice, pa " što vi mene zabezeknuto gledate?"Trebali bi živjeti izolirano,u karanteni da nezagađivate okoliš, jer rukav desne ruke treba da đira po Zagvozdu i inim mjestima lijepe naše.Svašta.

Referendum za kamenolom
Općinsko vijeće Zagvozda na posljednjoj sjednici donijelo je odluku; da referendumom mještana zaselaka Rastovac Gornji i Donji, Svaguše, Šušići, Stapići i Buljubašići odluče o izgradnji kamenoloma i asfaltne baze na predjelu zvanom Lisača. Referendum će se održati 25. ožujka od 9 do 16 sati. Poduzeće «Vijadukt» uputilo je na adresu Općine pisanu ponudu o namjeri gradnje kamenoloma, odnosno asfaltne baze, ako bi došlo do realizacije projekta radna mjesta pronašlo bi četrdesetak Zagvoždana što je strašno veliko za ovaj ruralni kraj. Glavni otpori prema ovom projektu su ekološke naravi i pitanja zaštite okoliša, kao i jedna od strateških smjernica razvoja tih prostora seoski turizam, koji se zasigurno ne može razvijati uz kamenolom i asfaltnu bazu.

Vijest preuzeli od: zagvozd.bloger.hr

Božićni koncert u crkvi

Prigodom božićnih blagdana, u crkvi Gospe od Karmela održana je priredba u organizaciji Osnovne škole Zagvozd, te područnih škola Dobrinče i Rastovac. Program je obilovao kvalitetnim interpretacijama kako domaćih tako i stranih božićnih skladbi uz tradicionalno zanimljiv igrokaz, te više nego dobru glumu naših mladnih osnovaca.Uz nazočnost ravnatelja i nastavnika Osnovne škole Zagvozd, te područnih škola Dobrinče i Rastovac, kao i odgajateljica iz vrtića priredbi je prisustvovao i veliki broj mještana Zagvozda i okolice. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovoj priredbi, te nam tako poželjeli sretne blagdane- nadajući se da će nas na isti način uveseljavati i idućih godina.

Tekst i snimci:Goran Lišnjić-Goce