Evo kako sam već pisao da se gradi umjetni tunel kod zaseoka Svaguše u Zagvozdu, ujedno dočaravam sa ovom slikom kako on izgleda sada kad je skoro pa 100 posto izgrađen..
Ovo je zgrada škole u zaseoku Rako koja je iznijela dosta generacija od kojih danas ima visokoobrazovanih ljudi poput svećenika, liječnika itd i koji danas zarađuju svoj kruh diljem svijeta, a evo kakvo je danas stanje ove nekad kamene ljepotice koja je evo nažalost u derutnom stanju a još je samo krase ovi kameni zidovi od podbiokovskog kamena...
Kako smo već pisali moguće je pregledati Zagvozd i cijelo Zabiokovlje na Google Earth –u . Sa stranice www.zagvozd.net te stranica http://rastovaczagvozd.blog.hr i www.zagvozd.blogspot.com Svi zagvoški zaseoci i prezimena su obuhvaćeni i označeni na mapi koja se klikom otvori. Nešto detaljnjije podatke moguće ja naći ako u gornjem dijelu mape kliknete na vezu „Pogledaj na Google Earthu“. To samo vrijedi za one računare koji imaju instaliran Google Earth (ikonica je plava kuglica sa bijelim uzorcima) otvoriti će vam se slika kao ovdje gore. Na dnu slike označene bijelim strelicama su zemljopisni podaci (kordinate) svake točke koju prelazite mišom. Ukoliko smo netočno napisali neko prezime ili bilo koji podatak molimo vas da nam pošaljete te podatke sa točnim zemljopisnim kordinatama kako bi ih mogli popraviti na mapi. Tako na primjer Trg glumaca u centru Zagvozda gdje se nalazi plava oznaka ima sljedeće kordinate : 43 23 50.88 N ; 17 03 19.73 E Ukoliko smatrate da je na mapu potrebno dopisati neki podatak molimo da nam pošaljete kordinate i tekst upisa na naš mail zagvozd@gmail.com ili da napišete u knjizi gostiju. Za područje Župe biokovske još nije izrađena digitalna slika pa nije moguće izraditi ovu kartu, dok je područje Gornjih Rašćana tek nedavno dobilo digitalnu sliku, ali je ona rađena u vrijeme kad je bilo oblačno vrijeme pa neki dijelovi nisu vidljivi. Isto molimo da za prezimena u Krstaticama dostavite nam kordinate o pojedinim prezimenima kako bi mogli napraviti i tu kartu detaljnjije nego sada.
Danas su u Zagvozdu u organizaciji naše glazbe održane dječje maškare.Povorku namaškarane djece od zgrade općine do doma kulture svirkom je predvodila limena glazba. Uz obilje pjesme i plesa po prvi puta su nastupile male zagvoške mažoretkinje! Da dobro ste pročitali Zagvozd je dobio prave pravcate male mažoretkinje. Nakon mažoretkinja svoj prvi nastup na daskama koje život znače okušale su se Mare ( Jasminka Dedić ) i Jurka ( Dijana Mlikota ) u igrokazu " Život u Zagvozdu ". Kroz program pričom i pjesmom vodile su nas Valentina Dedić i Anita Čagalj. Svaka čast Marku i limenoj glazbi koji jedini nešto rade za našu omladinu nakon što završe kazališni susreti.
Kako je ovo beta verzija ukoliko dođe do koje greske unaprijed se ispricavamo.Urednistvo
Planinarsko društvo
HPD Sveti Jure, Zagvozd
Ivica Buljubašić, 21270 Zagvozd
HPD Sv. Jure osnovano je 8. travnja 1995. (HP 1995, 264)
Kontakt
Adresa za poštu: , 21270 Zagvozd
Telefon: 021/847-020
Aktivnosti
Planinarstvo
Planinarske kuće
Planinarska kuća Kaoca
Ostali podaci
Predsjednik: Ivan Buljubašić
Matični broj: 17000940
Žiro račun:
Društvo je osnovano: 1995 godine.
Kapelica Svetog Roka na Biokovu iznad Župe
Biokovo
Ime planine Planina Biokovo je kroz povijest promijenila različite nazive. Mijenjanje je ovisilo o pojedinim kulturama, koje su ga okruživale. Nije nam poznato kako su sve stariji narodi nazivali ovu osebujnu planinu. Od vjerovatno više naziva, koje su davali ovoj planini, danas znamo tri, što su ih tijekom stoljeća stvorile grčka, latinska i hrvatska kultura. Adrion, Mons Slavorum (Slavenska planina) i Biokovo. Prva su dva naziva dali strani ljudi, dok je samo treći naziv autohtoni, domaći jer su ga stvorili domoroci, koji tu žive preko trinaest stoljeća. U pisanim se djelima ime planine Biokove, spominje prvi put 3. travnja godine 1382. u ispravi bosanskog kralja Tvrtka I. kojom on potvrđuje knezu Vukcu Nenadiću i njegovim sinovcima posjede koje drže oko Cetine. Pjesnik fra Andrija Kačić Miočić u dvije pjesme spominje planinu Biokovu (također u ženskom rodu), dok se talijanski prirodoslovac opat Alberto Fortis 1772. penjao na Biokovo u znanstvene svrhe, te ga 1774. ucrtao na zemljopisnu kartu pod imenom "M Biocova". Porijeklo imena ustanovio je Danijel Alerić (1989. ) a to je riječ bilak, koja se i danas u Zabiokovlju upotrebljava za bijeli snijeg. Masiv Biokova Pod pojmom Biokovo poznajemo planinu Biokovo u užem smislu (od prijevoja Dubci do prijevoja Sarnač, te od prijevoja Turija do poluotoka Osejava), te masiv Biokovo u koji u širem smislu ubrajamo i planine Rilić i Sutvid kao jednu cjelinu, te Matokit i Šibenik kao drugu. Ne treba miješati planinu Šibenik i vrh Šibenik unutar same planine Biokovo. Najznačajniji vrhovi Planina Biokovo Sveti Jure, 1762 m Troglav, 1658 m Sveti Ilija, 1642 m Šćirovac, 1619 m Kimet, 1536 m Šibenik, 1467 m Vošac, 1421 m Sveti Roko, 1228 m Sutvid ( Sveti Vid ) , 1332 Rilić-Sutvid Rilić Sokolić (Drveničke stine), 788 m Sveti Ilija (kod Gradca), 773 m Sutvid Sutvid (Velika Kapela), 1155 m Matokit-Šibenik Matokit Sveti Rok, 1062 m Šibenik Veliki Šibenik, 1314 m Mali Šibenik 1226 m Satulija 1169 m Mihovil 1247 m Planinarski objekti Planinarski dom Vošac Planinarski dom pod Vošcem Planinarska kuća pod Svetim Jurom Planinarska kuća Slobodan Ravlić Planinarska kuća Kaoca Planinarska kuća Akademik Josip Roglić Planinarsko sklonište Podglogovik Ostali lokaliteti Makarska - Malakološki muzej Malakološki muzej franjevačkog samostana je utemeljen od fra Jure Radića godine 1963. Atraktivnom postavom morskih puževa i školjkaša Jadrana i čitava svijeta danas je to turistički najpoznatija malakološka kolekcija Hrvatske. Uz bogatu malakološku kolekciju fra Jure Radića u muzeju se čuvaju vrijedan herbar bilja planine Biokovo i manja paleontološka kolekcija. Botanički vrt Kotišina Smješten je na primorskim obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišina. Vrt je utemeljio dr. fra Jure Radić, franjevac i znanstvenik, sa svrhom znanstvenog istraživanja i motrenja, zaštite i očuvanja, te popularizacije i upoznavanja biljnog svijeta planine Biokovo. U neposrednoj blizini ulaza nalaze se zidine velikog Kaštela iz 17. stoljeća. Zemljovidi Srednja Dalmacija, (Kozjak-Mosor-Biokovo), HPD Mosor, Split 1987. Biokovo 1: 25000, SMAND Varaždin, 2002.
Jedna od najljepših planinarskih kućica na Biokovu-Kaoca
Planinarska kuća Kaoca na Biokovu
Upravljač: HPD Sveti Jure, Zagvozd
Kategorija: D
Kontakt: 021/847-308 (Ivica Buljubašić)
Otvoreno: po dogovoru
Područje : Biokovo , 1000m n/v
Infrastruktura
Struja: Nema
Voda: Cisterna
Tuševi: Da
Komunikacije:
Pristup: pješice,
Odvoz smeća: Ne
Smještaj
Kuća nema zimsku sobu.
Sjedišta u blagovaonici:
Sjedišta na terasi:
Opskrba:
Piće: Ne
Ostalo
Općina: Zagvozd
Županija: Splitsko-dalmatinska
Vlasnik: HPD "Sveti Jure", Zagvozd
Površina: 30 m2
Broj etaža:
Gradnja: * Izgrađeno:
/Komentar --- Kategorija